Agencija za bankarstvo Republike Srpske još nije zaprimila nijedno obavještenje banaka o rastu kamatnih stopa, potvrđeno je za Likvidno u ovoj instituciji.
Navode, međutim, da su svjesni da do rasta kamata mora doći jer je Euribor već neko vrijeme pozitivan.
“U slučaju ekstremnog povećanja Euribora, klijent ima opciju restrukturisanja kredita”, navodi Srđan Šuput, direktor Agencije.
To znači da klijent može da produži otplatni rok, tako da rata ostane na nivou koji je sposoban da izmiruje.
“U svakom slučaju, banka o promjeni anuiteta mora da obavijesti klijenta. Opcije postoje i uvjeren sam da neće doći do ekstremnog povećanja Euribora koji bi onda ugrozio redovno servisiranje kredita. Prognoze o efektima ovih promjena je nezahvalno iznositi, jer zaista niko ne zna na koji način i kada će se ova geopolitička kriza završiti i kolika će biti inflacija koju je izazvala”, izjavio je Šuput u intervjuu koji je nedavno dao za naš portal.
Euribor komplikuje situaciju
Vrijednost Euribora, kamatne stope po kojoj grupa evropskih banaka jedna drugoj pozajmljuje novac, trenutno je pozitivna. Prvi put od novembra 2015. godine Euribor iznosi 0,009 odsto. Riječ je o jednom od indikatora koji ukazuje u kojem smjeru će se visina kamata kretati. Naime, njegova vrijednost dio je kamatnog izračuna za svaki kredit sa promjenjivom kamatnom stopom, a utvrđuje se dva puta godišnje, na kraju juna i na kraju decembra.
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da se ipak ne očekuje značajniji rast kamata.
“Nekoliko banaka je neznatno povećalo kamate u slučajevima ugovorene negativne kamate po ugovoru o kreditu. Sve piše u ugovoru. S obzirom na rast inflacije realno je u narednoj godini očekivati rast kamata na kredite, ali isto tako i na depozite”, navodi Kutle.
Manji broj banaka u Federaciji BiH već je obavijestio klijente koji otplaćuju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom da će im anuiteti biti povećani.
U Srpskoj o tome rado govore samo banke koje nisu donijele odluku o povećanju kamata. U MF banci navode da su, potpuno suprotno, u februaru usvojili novi katalog proizvoda i usluga i dodatno smanjili kamatne marže, tako da je trenutno prosjek aktivnih kamatnih stopa na kredite za oko -0,60% manji u odnosu na isti period prošle godine.
„Do kraja godine ne planiramo mijenjati katalog proizvoda i uslove za kredite. Prilikom pripreme poslovnog plana za iduću godinu, uradiće se dodatne analize trendova i dešavanja u okruženju, pratiće se inflatorna dešavanja itd. kako bi se na osnovu toga definisao plan poslovanja i katalog za 2023. godinu. Međutim već sada očekujemo da ni tada ne bude povećanja kamatne marže, nego će ili ostati ista kao sada ili ćemo nastojati da je dodatno umanjimo“, navode u ovoj banci.
Sukob u Ukrajini uticao i na kredite
Prve promjene uočene su početkom godine, ali ne na kamatama, nego kreditnoj politici. Naime, banke su ranije bile mnogo fleksibilnije prilikom ugovaranja kredita i odobravale fiksnu kamatnu stopu i kod kredita na duži rok otplate. Sada se takva stopa može ugovoriti na znatno kraći rok.
“Kod promjenjive kamatne stope banka sigurna koliku maržu ima, a klijent mora aktivno pratiti kretanja inflacije, odnosno potencijalne promjene kamatne stope. Sa fiksnom kamatnom stopom kredit je nešto skuplji u početku, ali je klijent siguran, može dugoročno projektovati svoju poziciju. Sada ni banke ne mogu dobro definisati fiksnu kamatnu stopu na duži rok, jer ovo što se dogodilo prvih mjeseci ove godine, to niko nije mogao planirati ili predvidjeti”, kaže Berislav Kutle.
Predvidiv jedino rast zaduženosti
Jedino predvidivo je stalan rast zaduženosti bh građana. Prema podacima Centralne banke BiH iz marta ove godine. Svaki stanovnik tako trenutno bankama duguje 3.029 KM.
To je samo nastavak višegodišnjeg trenda. Jer, npr. na kraju 2017. godine, bankama smo dugovali 8.61 milijardu maraka, odnosno 2450 KM po glavi stanovnika.
Ipak, više od rasta zaduženosti brinu podaci o namjeni kredita. Naime, čak 73% ukupnog plasmana banaka odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite. U odnosu na to, na stambene kredite otpada mršavih 13.7% plasmana.
To znači da se bh građani rijetko zadužuju da bi investirali. Višestruko su češći krediti kojima se finansira tekuća potrošnja, odnosno preživljava.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar