Banke sve više zarađuju na naknadama, Agencija kreće u kontrolu. Fiksne kamatne stope neće rasti, u slučaju ekstremnog povećanja Euribora klijenti sa kreditima sa promjenjivim kamatnim stopama imaće opciju restrukturisanja kredita. Zbog nedostatka dobrih investicija banke su prelikvidne rekao je novoimenovani direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput u prvom intervjuu za medije, za poratal Likvidno.
LIKVIDNO: Godinama ste prepoznatljivo ime na finansijskoj sceni u BiH. Bili ste na čelu Komercijalne banke, Wiener osiguranja, nekadašnje Nove banjalučke banke. Da li je to što poznajete sistem koji ćete regulisati sa pozicije direktora Agencije za bankarstvo bila Vaša komparativna prednost prilikom izbora?
ŠUPUT: Jedan od važnih preduslova za poziciju direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske svakako je poznavanje sistema, godine iskustva na rukovodećim pozicijama u finansijskom sektoru, pa sam samim tim i sam imao prednost prilikom izbora na ovu vrlo značajnu i zahtjevnu funkciju. Iskreno se nadam da ću opravdati povjerenje koje sam dobio.
“Nadam se da ću opravdati povjerenje koje sam dobio.”
LIKVIDNO: Nakon duže vremena Euribor je pozitivan. Neke banke već su korigovale rate promjenjivih kredita. Može li se očekivati dalji rast kamata?
ŠUPUT: Ovdje bih prvo naglasio da ranije ugovoreni krediti sa fiksnom kamatnom stopom neće biti izloženi promjeni referentnih kamatnih stopa. Naime, fiksne kamatne stope već uključuju komponentu očekivanih promjena. S druge strane, pouzdane prognoze o efektima promjena visine referentnih kamatnih stopa od strane Evropske Centralne Banke nisu dostupne. Ukoliko se njihov rast u Evropskoj uniji i evrozoni održi na prihvatljivom nivou, to ne bi trebalo ugroziti ekonomije u Uniji ili dovesti do recesije. Ponovo naglašavam značaj zadržavanja stabilnosti i visoke likvidnosti našeg bankarskog sektora, jer to otvara mogućnosti ublažavanja efekata promjene kamatnih stopa u narednom periodu.
LIKVIDNO: Koje su obaveze banaka prema klijentima, dođe li do rasta mjesečnih anuiteta?
ŠUPUT: To se može desiti kod kredita sa promjenljivom kamatnom stopom. U pregovaračkoj fazi ugovaranja kredita banke su dužne obavijestiti klijenta o opcijama fiksne i promjenljive kamatne stope. Ako uzmemo u obzir da je klijent pravovremeno i tačno informisan o mogućnosti da dođe do promjene u visini kamatne stope, takva promjena ne bi trebala ugroziti njegovu sposobnost da izmiruje kreditne obaveze. Naravno, u slučaju ekstremnog povećanja Euribora, tj. međubankarskih referentnih kamatnih stopa, klijent ima opciju restrukturisanja kredita. To bi značilo da može produžiti otplatni rok, tako da rata ostane na nivou koji je sposoban da izmiruje. Opcije postoje i uvjeren sam da neće doći do ekstremnog povećanja Euribora koji bi onda ugrozio redovno servisiranje kredita. Prognoze o efektima ovih promjena je nezahvalno iznositi, jer zaista niko ne zna na koji način i kada će se ova geopolitička kriza završiti i kolika će biti inflacija koju je izazvala.
LIKVIDNO: U posljednje vrijeme učestale su tužbe protiv banaka, zbog problema u poslovanju sa firmama koje se bave kriptovalutama. Imaju li banke pravo da postupe onako kako je postupila Unikredit banka i da odbiju priliv novca na račun klijenta?
ŠUPUT: Proces u kojem je Unikredit banka i dalje traje. Postoje određene presude, koje zaista ne bih komentarisao. Treba naglasiti da je Agencija o nastanku ovog spora upoznata od strane Bitminer Factory d.o.o. Gradiška dva mjeseca nakon zatvaranja njihovog računa u banci. Slučaj se mogao riješiti samo na sudu, pa je ova firma na to i upućena. S druge strane, u medijima smo svjedočili raznim tumačenjima uloge Agencije u ovoj situaciji. Treba napomenuti da u to vrijeme nije postojala zakonska regulativa kojom se definiše tržište kriptovaluta. Njeno nedavno usvajanje pozitivan je korak ka rješavanju ovakvih situacija.
LIKVIDNO: I banke se, kao i građani, bore sa izuzetno visokom stopom inflacije. Kako sačuvati vrijednost novca, kada je inflacija i do pet puta veća od npr. kamate na depozite?
ŠUPUT: Prva reakcija banaka još i prije krize bilo je uvođenje takozvane ležarine, tj. klijenti su morali plaćati da drže novac u banci. Doduše, to nije bio slučaj kod nas, već u nekim zapadnoevropskim bankama, ali ovo pitanje je postalo aktuelno i u BiH. Najveći izazov za banke je nedostatak dobrih investicija u privredu. Nedostaje kapitalnih investicija, koje bi donijele velike plasmane, pa dolazimo u situaciju da su nam banke prelikvidne, odnosno imaju znatan višak iznosa sredstava iznad obaveznih rezervi. Faktički, imaju novac, ali ga nemaju kome plasirati. Tu dolazimo do rasta i dominantnog učešća potrošačkih kredita, uglavnom fizičkih lica. Smatram da ključ stoji u razvoju privrede i stvaranju povoljnog investicijskog okruženja, koje bi privuklo kapitalne investitore. Na taj način bi banke svoj novac upumpale u dobar biznis, novac ne bi ležao u banci, a istovremeno bi ostvarivale profit od kamata.
“Nedostaje kapitalnih investicija, pa dolazimo u situaciju da su nam banke prelikvidne.”
LIKVIDNO: Da li je došlo do promjena na tržištu nakon ograničavanja naknada banaka za korištenje POS terminala?
ŠUPUT: Prema podacima koje imamo, ne vidimo poremećaje niti promjene kod korišćenja POS terminala.
LIKVIDNO: Čime banke pravdaju stalno poskupljenje svojih usluga? Cijene bankarskih naknada rastu godinama. Ustvari, sve su veće otkako prihod od kamata opada. Tržište jeste slobodno, ali mogu li se ove naknade ograničiti?
ŠUPUT: Na snazi je trenutna zakonska regulativa na osnovu koje banke slobodno utvrđuju visine bankarskih naknada. Formiraju ih na osnovu uslova tržišta i svojih internih akata. Međutim, nesporno je da je prošlogodišnja dobit banaka veća i u odnosu na 2019. godinu. Struktura prihoda banaka se mijenja. Smanjuju se kamatonosni prihodi, a povećavaju prihodi od naknada. To je trend koji za klijenta nije dobar. S druge strane, ove godine desila su se dva dobra zakona koji su ograničili zaradu banaka na plaćanju karticama i na formiranju osnovnog bankovnog računa. Agencija analizira naknade i u razgovorima sa bankama pokušavamo da ih dovedemo na prihvatljivu mjeru. Takođe, naknade ćemo kontrolisati. Internim odlukama smo propisali da, ako su banke neku naknadu povećale za 50 ili 100 odsto, a imamo i takve slučajeve, moraće da dokažu da su se njihovi troškovi povećali za taj iznos. Takođe je interesantno povećanje naknada za usluge mobilnog i elektronskog bankarstva i to za 50 odsto. Bankama smo uputili mišljenje da mogu da povećaju naknade samo ako dokažu da se njima trošak povećao za 50 odsto. Ukoliko to ne mogu dokazati, onda ih ne mogu toliko ni povećati. Takođe, opet se suočavamo i sa nerazumijevanjem Centralne banke BiH koja je bankama povećala naknade, a onda banke poskupljuju naknade klijentima.
“Banke sve više zarađuju na naknadama, Agencija kreće u kontrolu.”
LIKVIDNO: Da li je sistem stabilan nakon potresa u vezi sa Sber bankom?
ŠUPUT: Bankarski sektor u Republici Srpskoj je stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan. Važno je naglasiti da su potresi na geopolitičkoj sceni u Evropi, ali i širom svijeta, izazvali neočekivanu krizu u pogledu likvidnosti Sber banke. Nažalost, u jednom trenutku došli smo u situaciju da zdrava banka sa prostora Republike Srpske, a slične su bile i one u Evropi, ima problema sa likvidnošću i odlivom depozita, prvenstveno fizičkih lica. Ponavljam to je rezultat sankcija Ruskoj Federaciji i ovoj banci, a na šta mi kao regulator nismo mogli uticati. Agencija, kao regulator, uz podršku institucija Srpske, posebno Vlade, pravovremeno je iskoristila opcije da kažem „spašavanja“. Kada je riječ o bankarskom sektoru, on je i dalje stabilan i visoko likvidan. Prisutan je određeni odliv depozita fizičkih lica. Dio se odnosio i na krizu sa Sber bankom. Postoje i drugi razlozi za odliv depozita, prije svega inflacija. Tu je i činjenica da građani svoj novac sada žele investirati, kod nas prevashodno u nekretnine. Smatram da bi se bankarski sektor trebao više orijentisati kreditiranju privrede, a smanjiti plasiranje potrošačkih kredita, koji su trenutno dominantni.
LIKVIDNO: Kako ocjenjujete trenutno stanje u bankarskom sektoru u Republici Srpskoj? Koliko je novca povučeno iz Sber banke, ali i drugih banaka, tokom panike?
ŠUPUT: U prva tri dana iz banke je povučeno 120 miliona KM, a ukupno oko 260 miliona KM depozita većinski fizičkih lica. Većih odliva u drugim bankama nismo zabilježili. Dalji odliv depozita je zaustavljen. Opet naglašavam da je, bez obzira na odliv depozita, Sber banka sa novim vlasnikom brzo uspostavila redovno poslovanje, ispunjava sve zakonske parametre, a prema podacima kojima raspolažemo, određeni broj klijenata ponovo vraća svoj novac u ovu banku.
LIKVIDNO: Da li su prethodni događaji narušili povjerenje građana u bankarski sistem?
ŠUPUT: Ova kriza jeste bila jedan od okidača da narod ponovo počne da gubi povjerenje u bankarski sector, kao što se desilo npr. 2008. godine. Ali to je sada iza nas. Reagovali smo onako kako su i drugi reagovali. Dugoročno, ne mislim da je povjerenje izgubljeno, već je bilo samo trenutno narušeno. Imamo situacije da klijenti vraćaju novac u saniranu banku. Uticaj inflacije i gubljenje vrijednosti koju novac ima je trenutno primarni razlog odliva depozita.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar