Hrvatska je u ponoć ušla u Šengen, kao 26. članica i uvela evro kao valutu.
U ponoć su tako ukinute sve granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta isto će biti urađeno i na aerodromima.
Šengenski prostor obuhvata 26 evropskih zemalja i funkcioniše kao područje jedne države, sa tradicionalnim kontrolama samo na spoljnim granicama.
Nakon što je 28 godina služila kao hrvatska valuta, kunu je s prvim januarom i službeno zamijenio evro.
Kao ravnopravno sredstvo plaćanja kuna je u opticaju do 14. januara. Tokom godine u evro se može zamijeniti u svim bankama, a nakon toga samo u Hrvatskoj narodnoj banci. Rok za zamijenu novčanica nije ograničen, pa će se konvertovati dok god ih ima, dok su za kovanice na raspolaganju naredne tri godine.
Da bi se smanjio štetan uticaj po životnu sredinu, kune se ne spaljuju, nego usitnjavaju, a dobijena masa biće korišćena kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Kovanice će biti rastaljene i takođe ponovo korišćene.
Od nove valute u susjednoj zemlji i Bosna i Hercegovina može imati samo koristi. Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH smatra da će se najveće olakšanje odnositi na privredu, jer je Hrvatska jedan od najvećih spoljotrgovinskih partnera BiH.
I dok privreda neće imati značajnije promjene kada je riječ o platnom prometu sa Hrvatskom, ovlašćeni mijenjači očekuju blagi pad prometa.
„Riječ je o susjednoj zemlji, tako da su mijenjačnice u BiH ostvarivale značajan promet prilikom konvertovanja kuna. Značajan dio našeg prometa odnosio se upravo na razmjenu kuna, pa samim tim očekujemo manji pad prihoda ostvaren na osnovu ovih konverzija“, kaže Nejra Uštović Pekić, predsjednica Udruženja mijenjača BiH.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar