Treći stub penzijskog osiguranja već odavno je realnost Evropljana, ali i sve češći izbor i kod domaćih radnika. Svaki sedmi zaposleni u Srpskoj član je Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda koji radi već punih pet godina u Republici Srpskoj, rekla je u intervjuu za Likvidno Gordana Drobnjak, direktorka Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom.
LIKVIDNO: Prvi Evropski dobrovoljni penzijski fond obilježava pet godina rada. Kako biste kao direktorka Fonda ocijenili vaš rast?
DROBNJAK: Imajući u vidu da smo počeli praktično od nule, rast u ovih prvih pet godina je bio jako značajan. Možemo reći da smo postali jedna od prepoznatljivih finansijskih institucija, koja pruža novu alternativu kada je riječ o štednji.
LIKVIDNO: Koliko je bilo izazovno predstaviti ideju EPF-a na samim počecima?
DROBNJAK: Iako su ljudi u prosijeku skloni štednji, takođe su i vjerovatno opravdano oprezni i nepovjerljivi prema nečemu što je novo. Da, zaista je bilo i još uvijek ima, izazova u približavanju koncepta dobrovoljnih penzijskih fondova i poreskih olakšica koje ovakvo ulaganje prati, kako pojedincima tako i poslodavcima. Ali vrijeme radi za nas, broj članova i poslodavaca koji organizuju penzijske planove konstantno raste. Mi svojim aktivnostima pokušavamo doprijeti do što većeg broja prije svega poslodavaca, kako bismo ih upoznali sa prednostima ulaganja u zaposlene na ovaj način. Izazova će uvijek biti, ali sa svakim isplaćenim članom, kojih je do sada bilo više od 2000, mi dalje gradimo povjerenje, što nam je i cilj.
LIKVIDNO: Koliko članova broji EPF i koliko se sama svijest o dodatnoj štednji promijenila?
DROBNJAK: Do sada EPF ima više od 40.000 članova, što znači da je praktično svaki sedmi zaposleni u Republici Srpskoj naš član. S obzirom na to da je riječ o dobrovoljnoj, a ne obaveznoj penzijskoj štednji, mi smo izuzetno zadovoljni dosadašnjim brojem članova, posebno kada posmatramo i iskustva iz okruženja kada je riječ o dobrovoljnim fondovima. Naravno da želimo da se obuhvat povećava, jer će svi zaposleni jednog dana biti penzioneri i biće im potreban i dodatni izvor prihoda u starosti, jer su izazovi penzije na osnovu međugeneracijske solidarnosti isti za sve nas.
LIKVIDNO: Moglo bi se reći da je u današnje vrijeme štednja prijeko potrebna. S druge strane, koliko je izazovno objasniti benefite EPF-a u vrijeme rastuće inflacije?
DROBNJAK: Uplate u EPF-u su oslobođene plaćanja poreza (i doprinosa), do iznosa od 1.200 KM godišnje (100 KM mjesečno). Ako bi radnik potpuno samostalno, bez uplata poslodavca, štedio u EPF-u maksimalan iznos poreske olakšice (100 KM), njemu bi neto plata bila manja za 61 KM, jer bi dobio poreze i doprinose na ovaj iznos neto plate, tj. i država stimuliše za ovaj iznos poreza i doprinosa dugoročnu štednju za penziju na ovaj način. Iako inflacija i kamatne stope rastu, ovaj iznos poreske olakšice je najveći benefit da se pojedinici odluče za ovu vrstu štednje tj. ulaganja. Ako za 61 KM dobijate 100 KM, čak i u uslovima ovakve inflacije, u startu imate podsticaj za ovakav vid štednje.
LIKVIDNO: Koji je značaj dodatne štednje, posebno u sistemu u kojem se penzije isplaćuju iz budžeta?
DROBNJAK: Kao što sam već napomenula izazovi penzijskog sistema na principu međugeneracijske solidarnosti nisu novi i nisu samo naši. Više manje sve zemlje, prije svega u Evropi, se suočavaju sa istim problemima. Rast broja penzionera u odnosu na broj radnika, zbog produženja životnog vijeka i sve manje stope rađanja tj. priliva nove radne snage čine ovaj sistem dugoročno, ako ne neodrživim, onda pred značajnim izazovima. I sada je jako teško da se iz prikupljenih doprinosa postojećih radnika isplaćuju penzije koje nisu ni malo izdašne, već se moraju sufinansirati iz budžeta. Ovaj problem u godinama i decenijama koje dolaze biće samo veći, pa će samim tim i značaj dodatne penzijske štednje rasti. Ljudi će, iako je “dobrovoljno” riječ koja kod nas dominira, morati negdje da štede za period kada odu u redovnu penziju, jer će se iznos tih penzija u odnosu na prosječnu platu sigurno smanjivati u budućnosti, bez obzira na to koliko mi sada doprinosa uplaćujemo.
LIKVIDNO: Kako je inflacija uticala na dosadašnje uplate? Jesu li sigurne?
DROBNJAK: Čak i ako budemo imali sreće i prođemo bez novih poremećaja u snabdijevanju energijom, inflacija će ostati visoka jer je kod nas veći dio dosadašnjeg skoka inflacije vođen visokim cijenama roba – prije svega nafte, ali i hrane. Iako bi ove cijene mogle ostati povišene neko vrijeme, postoji nada da će prestati da rastu i time doprinijeti manjem rastu inflacije tokom 2023. godine. Bosna i Hercegovina u principu može samo da čeka da se inflatorni pritisci u Evropi smanje, budući da nema svoje instrumente monetarne politike, niti je realno očekivati neke koordinisane fiskalne mjere, koje su svakako ograničeno efikasne. Od negativnih efekata inflacije praktično se nije moguće „sakriti“ bilo kojom vrstom tradicionalnih ulaganja koja sa sobom ne nose i značajne rizike od gubitka, ne samo prinosa, već i uložene glavnice. Ipak i pored inflatornih udara, koji će zasigurno u dugom roku promijeniti trend, naš dugoročni cilj ostaje održanje realne vrijednosti novca uloženog u EPF uz najmanje moguće rizike ulaganja.
LIKVIDNO: Na koji način birate investicije u koje će EPF ulagati?
DROBNJAK: Ulaganja EPF-a su strogo definisana Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, te smo ih mi našom investicionom politikom, dodatno definisali i predvidjeli i konzervativnije od samih zakonskih propisa. Inače ulaganja penzijskih fondova, pa i EPF-a, su među najregulisanijim i najstransparentnijim. Nama je sigurnost ulaganja na prvom mjestu, te se time i vodimo prilikom investiranja, jer ulažemo dominantno u najsigurnije dostupne hartije od vrijednosti, državne obveznice, depozite najkvalitetnih akcija.
LIKVIDNO: Kakva je saradnja Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda sa institucijama Republike Srpske?
DROBNJAK: Veliku zahvalnost dugujemo svim našim partnerima koji su prepoznali koristi za organizovanje penzijskih planova i opredijelili se za takav vid podrške svojim zaposlenim, posebno onim koji su sa nama od početka. Najveću zahvalnost dugujemo Vladi Republike Srpske koja je pripremila i realizovala normativni okvir za ovu vrstu štednje, te je organizovala penzijski plan za sve zaposlene čija se plata finansira direktno iz budžeta Republike Srpske i tako pokazala snažno opredjeljenje, kako za podršku trećem stubu penzijskog sistema, tako i pokazanu brigu za zaposlene. Takođe istakla bih proaktivnu saradnju sa našom regulatorom Agencijom za osiguranje Republike Srpske.
LIKVIDNO: Na čelu ste institucije koja spada u domen finansija, a uvriježeno je mišljenje da finansijama „vladaju“ muškarci. Vi ste očit primjer da stereotipe treba rušiti.
DROBNJAK: Zaista nikada nisam razmišljala o sebi kao „ženi u finasijama“, već uvijek kao o radniku, kolegi sada i menadžeru. Naš kolektiv je sticajem okolnosti dominatno ženski, ali sam se uvek rukovodila načelom istinske ravnopravnosti, bar kada je riječ o ravnopravnosti između polova. Razlikovaćemo i vrijednovaćemo se po tome šta znamo, kako i koliko radimo i na kraju kakvi smo ljudi.
LIKVIDNO: Planovi za budućnost?
DROBNJAK: Kada govorimo o planovima za budućnost, prioritetan zadatak EPF-a je širenje svijesti o potrebi štednje i prednostima dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Nastavićemo širenje naše baze, ali nećemo zapostaviti ni postojeće članove, posebno kada je riječ o dostignutoj ažurnosti u obradi zahtjeva za isplate članovima koji na to imaju pravo. Uspostavićemo mjerenje zadovoljstva naših korisnika, sve u cilju pružanja što bolje usluge. Pored daljeg učvršćivanja povjerenja u dobrovoljnu penzijsku štednju, želimo da širimo pozitivne priče sa našim partnerima. Kada je riječ o daljoj promociji, svakako ćemo posvetiti više pažnje na što efektnije i inovativne načine promocije, te ćemo nastaviti sa društveno odgovornim ponašanjem.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar