U sendvič generaciju spadaju ljudi koji trenutno imaju između 35 i 54 godine te istovremeno moraju da odgajaju svoju djecu ali i da se brinu o svojim roditeljima. Da li pripadate ovoj generaciji?
Možda je kod nas prva asocijacija na ovaj naslov, neki tamo politički bot, ili ako imate tinejdžere u kući, sada popularna igrica za telefon, ali to ipak nije tema ovog teksta. Tema je jedan »fenomen« koji se sve češće može izguglati i to ne samo na engleskom jeziku. Vjerovatno će se prosiječan čitalac ovog teksta, a posebno čitateljka, lako prepoznati, kao, ako ne trenutni, onda sigurno budući pripadnik »sendvič generacije«.
Jeste li u stresu zbog novca zato što ste dio sendvič generacije?
Znate li šta je sendvič generacija?
Sendvič generacija je grupa srednjovječnih odraslih koji brinu i o svojim ostarjelim roditeljima i o sopstvenoj djeci. To nije neka posebna generacija, kao na primjer Bejbi bumer ili X,Y,Z generacije, već fenomen koji »kači« svakoga čijim roditeljima i djeci je istovremeno potrebna podrška. Fenomen je prepoznat krajem 20. vijeka, jer su promjene u životnom vijeku i kasnija starost za rađanje značile da su majke često imale malu djecu i stare roditelje u isto vrijeme.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je 2004. godine prosječna dob žene pri prvom porodu bila 24,6 godina, a 2020. godine već je narasla na 27,9 godina.
Paralelno s ovom promjenom, promijenio se i prosječni očekivani životni vijek. On je u Republici Srpskoj 1998. bio 71,61. godina, a 2019. godine 77,15 godina.
Nedavno sam imala prilike da se upoznam sa rezultatima istraživanja iz 2020. godine koje je OECD sproveo na temu finansijske pismenosti i povezanosti iste sa planiranjem prihoda nakon penzionosanja u zemljama južne i istočne Evrope (SEE region, dakle sa zemljama koje su najuporedivije sa našom, premda ovo istraživanje nije rađeno kod nas).
Istraživanje pokazalo: Svaki četvrti ispitanik očekuje finansijsku podršku djece
Pored rezultata koji nisu iznenađujući u pogledu nedovoljnog razumijevanja finansijskih pojmova kao što su prinos i rizik ili složena kamata, pažnju mi je privuklo jedno pitanje u vezi budućih očekivanja. Naime, u prosjeku, u zemljama SEE regiona više od četvrtine ispitanika je navelo da očekuje da ga nakon penzionosanja izdržavanju djeca, dok je skoro 30% odgovorilo da ista očekivanja ima od svoga supružnika. Imajući u vidu da je sistem porodičnih penzija u ovom podneblju uveden pre više decenija, posebno kada supruga naslijeđuje porodičnu penziju, tih 30% me nije toliko iznenadilo. Ali, informacija da svaki četvrti ispitanik, ili da u svakoj drugoj porodici imamo nekog ko od svoje djece očekuje finansijsku pomoć u starosti, malo me je navela na razmišljanje.
” U svakoj drugoj porodici imamo nekog ko od svoje djece očekuje finansijsku pomoć u starosti.”
Neformalna međugeneracijska solidarnost
Na našim prostorima je neformalna međugeneracijska solidarnost vjerovatno puno više izražena nego na nekim drugim meridijanima, ili bar mi volimo o sebi da milslimo da smo više porodični, da imamo više empatije i više brinemo jedni o drugima nego tamo »negdje na zapadu«.
A opet, prema istraživanjima Pew research center iz aprila ove godine više od polovine Amerikanaca u četrdesetim godinama se nalazi u »sendviču« između svoje djece i roditelja i brine o njima ne samo emotivno već i finansijski.
Briga o više generacija može ostaviti danak na pojedinca. Nisam neki feminista, ali budimo realni, vjerovatno više na ženu, prije svega zbog njene tradicionalne uloge u brizi prema deci i starima koje ima unutar porodice. Stres, nedostatak vremena i energije, te finansijske poteškoće samo su neki od popratnih efekata ove situacije. Bilo da svojim roditeljima pomažete oko plaćanja računa ili održavanja domaćinstva, dok u isto vrijeme vodite brigu o svojoj maloljetnoj, ili pomažete svoju punoljetnu djecu, to može biti izuzetno stresno. Produženi životni vijek, uz sve poteškoće oko balansiranja obrazovanja i karijere s majčinstvom i ekonomske nestabilnosti, dovodi do neupuštanja u roditeljstvo do određene zrele dobi. Odgađanje roditeljstva sigurno ima svojih prednosti, ali u praksi i u prosjeku, žene, koje su kasnije postale majke sve češće se nađu u situaciji da sa jedne strane trebaju brinuti o maloljetnoj djeci,a s druge strane i roditeljima, koji su pride prestari da pomognu u odgajanju unuka. Zvuči dosta grubo i politički nekorektno ovo napisati. Ali je tako. I šta ćemo sad?
Kako pojesti svoj sendvič?
- Vodite računa o sopstvenom zdravlju. Uz vodene ospice, krajnike, sa jedne strane, probleme sa krvnim pritiskom, dijabetesom i sklerozom sa druge strane, lako je zaboraviti na sopstveno zdravlje, kako fizičko tako i mentalno, a onaj koji je u sendviču baš baš mora biti zdrav.
- Odvojite vrijeme za sebe. Još jedna life coach rečenica, koja možda zvuči nemoguća ili nevažna ali sagorjeti u mašini je prelako. Možda vam se to pokaže na računu u banci, možda na nalazu štitne žlijezde, možda na činjenici da se mjesecima niste obradovali samom sebi.
- Tražite pomoć. Takođe nepopularno, što zbog mentaliteta što zbog toga što je i nepristupačno, u redu je platiti pomoć. Bilo institucionalizovanu, bilo neku drugu.
- Razgovarajte o novcu. Nije prijatno. Često je i među najrođenijima tabu tema o kojoj mnogi ne vole da razgovaraju. Ali jednostavno se mora. Zašto? Zbog očekivanja. I to očekivanja svih uključenih strana. Očekivanja koja možda vaši roditelji imaju od vas, ali nisu rekli vama već nekom anketaru OECD-a, očekivanja vaše djece da im pomognete oko kupovine prve nekretnine, a vi niste još otplatili ni svoju. Treba pričati o očekivanjima. Treba pitati roditelje štede li (dodatno) za penziju i hoće li se moći brinuti sami za sebe (finansijski). To isto sutra treba vaša deca da pitaju vas, kad počnu jesti svoj sendvič.
- Upravo zbog prethodne rečenice, ne zanemarujte svoju penzijsku štednju. Da, reći ćete: »Ali kako, kada sam u sendviču?« Kao što baš baš morate biti zdravi, ne smijete zanemariti ni sopstvenu finasijsku dobrobit, prije svega zbog očekivanja koje možete sutra imati od svoje djece, jer niko ne želi da mu se dijete sutra zagrcne pod teretom.
Za likvidno.com pisala Gordana Drobnjak :
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar