Izdvojeno Struka

Kako pobijediti inflaciju?

Ekonomski gledano, inflacija je opšte povećanje cijena robe i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Ona je prisutna oduvijek, biće sa nama i postojaće zauvijek, i poslije nas.

Inflacija sama po sebi, može biti generator rasta, ako je kontrolisana, kao i „ptica zlosutnica“ kraha jedne ekonomije, ako je nekontrolisana državnim intervencionalizmom.

Brojevi izazivaju strah

Kako uticati da se inflatorna kretanja stave pod kontrolu u cilju zaštite kupovne moći i standarda stanovništva, da li podizanjem ličnih primanja, moratorijumom na porast cijena bar određenih proizvoda (prije svega goriva) ili kombinacijom pojedinih mjera je opredijeljenje svake suverene organizacije koja ima kapacitet da donosi takve odluke. Nijedno opredijeljenje nije nužno loše, sve u zavisnosti šta se želi postići i u koje svrhe, jer svakako se svaka odluka donosi za pretpostavljenu budućnost.

Brojevi izazivaju strah

Brojevi znaju zamarati, nekada i deprimirati, sve zavisi u kakvom se kontekstu iznose i sa čim se upoređuju. Nekada znaju biti i „ometači“, odnosno „skretničari“ sa bitnijih stvari, jer trendovi njihovog kretanja nisu pouzdan i nesumnjiv paramater da će se neki scenario zasigurno desiti. Na ovim prostorima (i ne samo ovim), u kontinuitetu je prisutan egzistencijalni strah kojeg može potaknuti bilo koja prezentovana činjenica kroz brojeve.

Inflacija se ne može pobijediti

Recimo da je nedostatak novca ili njegovo značajno obezvređivanje u budućnosti stresna pomisao za svakog. Obično ćemo krenuti u takvo razmišljanje sa jakim uvjerenjima da će se nešto desiti ili da se neće desiti. Bilo pozitivno ili negativno, sa stanovišta pojedinca. Ako nam je osnovni strah upravo navedeno, nije pitanje šta će se desiti, već šta ćemo preduzeti da se loš scenario ne desi. Tu često nastaje unutrašnji lom kod pojedinca, jer se primorava na akciju i izlazak iz zone komfora.

Odgovor na pitanje “Kako pobijediti inflaciju?” je: nikako. Dakle, ne treba se time ni opterećavati. Odgovor na pitanje kako izbjeći nedostatak novca u budućnosti, izbjegavanje teških efekata inflacije ili njihovo umanjenje je prilično jednostavan: preraspodjelom potrošnje i njenim odlaganjem i prebacivanjem u budućnost. Dva su problema koja se tada postavljaju pred pojedinca: kako preživjeti sadašnjost i da li će odlaganje potrošnje (štednja) doprinijeti željenom standardu u budućnosti?

Teško da postoji osoba koja nekad nije osjetila ponos zbog učinjenog. Da bismo nešto uradili, sigurno smo isplanirali radnju i posao koji smo zacrtali ispred sebe. Nekad taj posao uradimo tačno onako kako smo isplanirali, nekad odstupimo od plana, ali kad se okrenemo iza sebe, budemo ponosni na učinjeno. Taman da se radi o čišćenju podruma ili frižidera. Taj osjećaj ponosa nam često zatomi i prekrije sve moguće strahove i uvjerenja koja imamo, jer se osjetimo korisnim i bitnim, te tako crpimo energiju i snagu za naredne izazove.

Štednja jedan od elemenata uspjeha

Kada je u pitanju štednja, disciplina i što duži rok su presudni elementi za uspjeh. Taj uspjeh se ogleda i u obezbjeđivanju dodatnih sredstava u budućnosti, kao i u osjećaju ponosa kod pojedinca što je uspio u toj namjeri. Finansijska nezavisnost od svojih potomaka je takođe nešto što može pričinjavati veliko zadovoljstvo pojedincu, kao što ne sporim da će mnogi upravo u svojoj djeci vidjeti rješenje pretpostavljenog problema narušenog standarda („jer smo ih zadužili“). Tada problem može predstavljati i određena finansijska ograničenja koja naša djeca budu imala u tim trenucima, kao što ih imamo mi danas, pa nam se očekivanja mogu djelimično ili potpuno izjaloviti.

Štednja jedan od elemenata uspjeha

Sudeći po prosječnoj starosti stanovništva na ovim prostorima, većina nas su zadnje generacije koje su bespogovorno i nekritički slušale svoje roditelje, i prve koji isto tako slušaju svoju djecu, što ne znači da će se takav trend nastaviti (jer smo ga očigledno i mi preokrenuli).

Na kraju krajeva, sigurno je da u budućnosti ništa neće biti isto kao danas, kao što je „ovo danas“ neprepoznatljivo u odnosu na period od, recimo, 20, 30 ili 40 godina.

Uspjeh je i prelaziti put do cilja, a ne samo dostignuti cilj. U štednji postoji potpuna sličnost sa svim ostalim životnim izazovima. Kruziranje kroz život ne mora nužno značiti odsustvo bilo kakvog plana, pa i penzijskog.

Za Likvidno.com pisao:

Redakcija Likvidno

Pratite nas

Pratite aktuelnosti o ekonomskim dešavanjima u zemlji, regionu i svijetu na Facebook-u i Instagramu.