Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu opadaju već nekoliko dana. Cijena za ugovore koji će se realizovati u septembru tokom dana varirala je od 99.45 dolara do 101.82 dolara po barelu.
Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske kaže da barel kao berzanska roba ima stalne i česte oscilacije, te da dnevne promjene variraju od pet do deset dolara.
“Pad cijena na svjetskom tržištu na našim pumpama mogao bi da se osjeti naredne sedmice. Mislim da će biti nešto veći pad na benzinima u odnosu na dizel. Oba bazna derivata će imati pad od tri do pet feninga”, navodi Trišić.
Zašto tek za sedam do deset dana? Zato, navodi, što su trenutno u opticaju količine nabavljene po ranijim, skupljim cijenama.
“To da cijene brže rastu, a sporo se spuštaju subjektivan je osjećaj potrošača”, navodi on.
Isto smatra i ekonomski analitičar Miloš Grujić.
“Potrošači često zaborave da kada dođe do nagovještaja poskupljenja, svi napune rezervoare i čekaju da vide šta će da bude. Distributeri plate skuplju ulaznu cijenu i zato se cijena neko vrijeme zadrži na istom nivou. Zalihe se prodaju sporije nego što je očekivano”, objašnjava on.
Cijena u prodaji zbir različitih faktora
Cijena koja potrošača dočeka na benzinskoj pumpi zbir je različitih faktora.
Prije dvije godine jedan dolar vrijedio je koliko i 0.89 evra. Danas košta 0.98 evra. S druge strane, transport nikada nije bio ni skuplji ni neizvjesniji. Sve su dodatno zakomplikovale sankcije Rusiji, a šesti paket treba da stupi na snagu prvog januara 2023. godine.
Trišić navodi da će zbog novih sankcija postojeći naftovodi prestati da se snabdjevaju ruskom naftom.
“Jedino je Mađarska kroz političke mehanizme uspjela da odgodi mogućnost da im se spriječi dotok nafte. Tako da će njihova privreda ipak poslovati opuštenije nego npr. Njemačka ili Francuska”, kaže Trišić.
Šta se može uraditi?
Bosna i Hercegovina nema ni sopstvenu preradu nafte, ni rezerve kojima bi mogla da promijeni svoju poziciju.
Uredba Vlade Republike Srpske o ograničenim maržama na gorivo na snazi je od aprila prošle godine i to je, smatraju distributeri možda jedini mehanizam koji štiti potrošače, a privredi omogućava poslovanje u plusu. Zamrzavanje cijena, što je potez hrvatske Vlade, smatraju, nanio je više štete nego koristi i doveo do zatvaranja nekoliko desetina malih pumpi.
Dragan Trišić navodi da je situacija takva da distributer danas ne zna šta će ga na berzi dočekati sutra.
“Prošlo je ispod radara da je potez sa zamrzavanjem cijena goriva bila povukla i Slovenija. Brzo su odustali i cijene prepustili tržištu. Jer ako rast cijena vještački fiksirate u vrijeme kada ulazne cijene značajno rastu, a neizvjesno je hoće li na tržištu biti svih derivata, onda stvarate situaciju gdje distributeri nemaju interes da rade”, kaže Trišić.
Dugoročno je šareno
Upuštanje u predviđanja o kretanju cijena nikada nije jednostavno, ali danas je veliko pitanje kome vjerovati.
Miloš Grujić kaže da i sam prati pisanja stručnjaka iz oblasti finansija, ali da ona nikada nisu bila šarenija
“Prema različitim procjenama ozbiljnih finansijskih autoriteta i analitičara, cijene barela će varirati. Neke procjene kažu da će ići ispod 50 dolara po barelu, neke da će ići i do 150. Svi se usaglase jedino da je jako nezahvalno u ovom trenutku praviti projekcije”, navodi on.
A šta možemo mi?
Jedini način na koji BiH može da utiče na cijene na sopstvenom tržištu jeste korekcija poreza na dodatnu vrijednost i akciza koje naplaćuje na svaki litar goriva.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za naftne derivate akciza se plaća po litru, i to na:
a) dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM;
b) petrolej (kerozin) 0,30 KM;
c) motorni benzin – bezolovni 0,35 KM;
d) motorni benzin 0,40 KM;
e) lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM.
Tome treba dodati i naknade za puteve (0.15 KM/l) i autoputeve (0.25 KM/l). Kada se sve oporezuje sa PDV-om od 17 odsto, pola novca koji kupac plati na kasi benzinske pumpe ode u ruke države. A država se i nakon nekoliko pokušaja odbila odreći svojih primanja.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar