Cijena tone peleta po prvi put porasla je na 600 KM, pa čak i više. Uprkos tome, pelet nikad skuplji i traženiji.
Prije samo dvije godine ovaj energent koštao je oko 280 KM po toni, pa su mnogi potrošači sa tradicionalnih energenata prešli na ovaj.
Ranko Đurđekanović na pelet se grije već desetak godina i među prvim je potrošačima ovog energenta u Novom Gradu. U zavisnosti od trajanja sezone grijanja, trošio je do dvije tone peleta.
“Po ranijim cijenama, za sezonu je bilo potrebno do 600 KM. Ovo će vjerovatno biti najskuplja sezona grijanja za ovih deset godina”, kaže Đurđekanović.
Ovom inženjeru drvne industrije i konsultanatu u formiranju nekoliko peletara, ovaj energent dobro je poznat. Poskupljenje tone peleta sa 300 na 600 maraka smatra nekorektnim. Ulazni parametri, kaže, jesu poskupjeli, ali ni blizu duplo.
“Recimo da ima opravdanja da pelet poskupi između 20% i 25% u odnosu na prošlogodišnju cijenu koja se kretala između 300 i 320 KM. Sve ostalo je, evo ne znam kako bih to nazvao”, kategoričan je on.
Pelet je, kaže Đurđekanović, zamišljen poput ostalih proizvoda za domaćinstvo i zato se pakuje u vrećicama od po 15 kilograma. Smatralo se da nema potrebe da se stvaraju zalihe. “Međutim, naš mentalitet je malo drugačiji. Kod nas je pelet najjeftiniji na kraju sezone, kada za njim više nema potrebe. Cijena mu ponovo počinje rasti krajem avgusta i početkom septembra, kada se evropsko tržište otvara za veleprodaju”, objašnjava on.
Potražnja sve veća
U kostajničkoj peletari “Jošne” mašine gotovo ne gase. Pelet proizvode samo za domaće tržište. Prošle godine prodavali su ga za 350 maraka po toni. Ove se nadaju da će do kraja godine zadržati cijenu na trenutnih 500 maraka, kaže Jelena Dejanović, šefica računovodstva ove firme.
“S obzirom koliko je nama poskupjelo sve, i dobavljači i repromaterijal, to je neka korektna cijena”, smatra ona.
Izvoz drvnih sortimenata treba bar ograničiti
O ovome danas ne bi razgovarali, navodi Lazo Šinik, sekretar Udruženja drvoprerađivača u Privrednoj komori Republike Srpske, da je Savjet ministara BiH krajem prošle godine bar smanjio, ako ne i onemogućio izvoz drvnih sortimenata iz zemlje.
“Jedno od rješenja bilo je da se taksom optereti izvoz ogrevnog drveta, a time bi se umanjile količine za izvoz, a povećale one koje bi završile ili u peletu ili u tradicionalnom načinu sagorijevanja ili bi bili energenti za toplane”, objašnjava Šinik.
Međutim, kaže, ta inicijativa nije usvojena, pa se danas susrećemo sa ogromnim poskupljenjima koje trpe naši potrošači.
“Ne treba zaboraviti da su neke lokalne zajednice sa mazuta ili uglja prešle na proizvodnju toplotne energije iz drvne sječke, jer je bilo ekološki prihvatljivije i jeftinije. Čak se i individualni potrošači sve više okreću peletu, pa je i potražnja sve veća. Kada se tome doda i ogroman rast potražnje sa evropskog tržišta, veće cijene ne treba da čude”, kaže Šinik.
Izvoz raste
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH za četiri mjeseca 2022. godine ogrevnog drveta izvezeno je u vrijednosti od gotovo 30 miliona maraka. To je 19.9 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Najviše je rastao izvoz peleta. Od januara do aprila ove godine vrijednost izvezenog peleta porasla je na više od 9.5 miliona maraka. To je 91,1% više nego 2021. godini, a 130,8% više nego 2020. godini.
Kao najčešći kupci peleta i drveta za ogrev u BiH su Italija i Srbija, koja je u međuvremenu zabranila izvoz svojih drvnih sortimenata na dva mjeseca
O eventuelnoj zabrani izvoza – naredne sedmice
U međuvremenu, Vlada Federacije BiH usvojila je informaciju Federalnog ministarstva trgovine u vezi sa situacijom na tržištu peleta u BiH. Vlada je zadužila federalna ministarstva trgovine, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te energije, rudarstva i industrije da u saradnji s Privrednom komorom FBiH, sagledaju situaciju u vezi sa snabdijevanjem tržišta FBiH peletom.
“Imajući u vidu postojeća dešavanja sa rastom izvoza i cijenom peleta, što će zasigurno onemogućiti osiguranje dovoljne količine istog sa ekonomskim prihvatljivom cijenom za tržište Bosne i Hercegovine, smatramo potrebnim da Vlada Federacije BiH zatraži od Savjeta ministara BiH da donese privremenu mjeru, odnosno Odluku o privremenoj zabrani izvoza peleta iz Bosne i Hercegovine“, navedeno je u informaciji.
Međutim, ovaj prijedlog neće dobiti podršku predstavnika Srba u Savjetu ministara BiH, ukoliko se ne usvoji ranija inicijativa iz Republike Srpske o zabrani izvoza trupaca.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić je izjavio da će konačan stav Vlada Srpske dati u narednih nekoliko dana.
“Želimo da eventualnu zabranu, ograničenje ili uvođenje kvota na izvoz peleta vežemo sa zabranom izvoza trupaca. Ova Vlada je tražila da se jedna takva mjera predloži. Ministri iz reda srpskog i hrvatskog naroda su podržali tu mjeru, ali ministri iz bošnjačkog naroda nisu. Sad, pošto ide inicijativa sa njihove strane za pelet možemo da razgovaramo samo ako će oni da ispoštuju naše zahtjeve vezane za izvoze trupaca “, rekao je Pašalić.
Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH najavljeno je da su sastanci sa predstavnicima nadležnih ministarstava i privrednih komora Srpske i Federacije BiH zakazani za narednu sedmicu. Tada bi trebalo da budu usaglašeni modeli i pokrenute procedure definisanja odluke koja bi dovela do zabrane izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar