Ekonomija Intervju Izdvojeno Struka

Kutle: Banke su likvidne, kamate neće rasti

Građani Bosne i Hercegovine ne treba da strahuju od rasta kamata  ove, a vjerovatno ni naredne godine. Banke su još uvijek izuzetno likvidne, čak plaćaju negativnu kamatu za čuvanje viška novca u Centralnoj banci, izjavio je za LIKVIDNO Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

LIKVIDNO: Početkom godine ekonomisti su davali potpuno drugačije projekcije ekonomskog rasta. Kako je kriza u Ukrajini promijenila ekonomska predviđanja?

KUTLE: Ove godine nisu se očekivale nikakve promjene, mada zbog ovih problema u Ukrajini treba ponovo sagledati situaciju. Kriza u Ukrajini je uduplala inflaciju u cijeloj Evropi. Tako je i u BiH,  pretpostavka je prema svim analitičarima bila kako će inflacija u ovoj godini biti nekih 3 – 4 %, jer je u decembru (prošle godine) bila oko 5 %. Međutim, prema sadašnjem, realnom stanju, ta inflacija će biti 10 odsto, možda čak i nešto više od 10 %. Predviđanja Centralne banke pokazuju da će se zadržati na 9,5 %. Jasno je da tolika inflacija mora uticati na sve ostale parametre, pa i novac. S druge strane, novac kao ekonomska kategorija, se odavno ne ponaša po ekonomskoj definiciji jer ga politika definira – određuje mu vrijednost. Od toga koja količina novca je u opticaju, pogotovo količina novca koja nema nikakve realne vrijednosti, kojeg Evropska centralna banka štampa bez pokrića. I ne samo ona, nego i Amerika, Japan, sve ove zemlje koje su subjekti izdavanja novca. Ta velika količina novca dovela je do povećane cijene, tzv. stagflacije. Taj tip inflacije se ne može regulirati usklađenjem ponude i potražnje roba i usluga nego prestankom puštanja u opticaj novca bez pokrića.

LIKVIDNO: Da li je riječ o stvarnim razlozima za inflaciju ili strahu?

KUTLE: Kriza u Ukrajini je dovela do jednog psihološkog paradoksa, pogotovo prema energentima. Ne zaboravimo, nije došlo do povećanja potražnje za energentima, do povećane potražnje za bilo čime, nego psihološkog promišljanja hoće li toga biti ili neće zbog ograničene isporuke iz Rusije i Ukrajine. To je dovelo do velikog povećanja cijena koje će se najvjerovatnije u narednih nekoliko godina sniziti (ali ne i dovesti na razinu prije krize), jer teško je očekivati neki veći progres i rast u Evropi u sadašnjim uslovima.

LIKVIDNO: Trebaju li građani BiH da strahuju od eventuelnog rasta kamata?

KUTLE: Bankarski sektor ima dovoljno izvora sredstava, čak i više nego što mu je neophodno, po jeftinoj kamatnoj stopi i nema namjere mijenjati – povećavati kamate na depozite. Ni Evropska centralna banka nema namjeru mijenjati kamatnu stopu na depozite, što znači da onda ostaje mirna i kamata na kredite. To što bi po zakonu ekonomije kamatna stopa na oročene depozite, trebalo da bude 5 – 10%  kako bi očuvala vrijednost novca je teorija. U životu ona neće biti tolika. Samim tim i u ovoj i u idućoj godini je teško očekivati povećanje kamatnih stopa. One će biti kakve danas jesu, sa neznatnim promjenama.

LIKVIDNO: Hoće li banke opreznije pristupati zahtjevima klijenata? Mogu li se očekivati stroži uslovi za odobravanje kredita?

KUTLE: Banke će sigurno strožije – sa više parametara određivati fiksne kamatne stope na dugoročne kredite. Tako će biti, sve dok se ne smire ove promjene koje su iznenada, bez realno očekivanog razloga, povećale inflaciju, i inflacija se ne dovede u neke normalne, očekivane, programirane okvire unutar kojih bi se onda i kamatne stope mogle dugoročno programirati.

LIKVIDNO: Da li je ograničavanje otplate kredita po fiksnoj kamatnoj stopi jedan od zaštitnih mehanizama koje banke sada koriste?

KUTLE: Da, jer je kod promjenjive kamatne stope banka sigurna koliku maržu ima, a klijent mora aktivno pratiti kretanja  inflacije, odnosno potencijalne promjene kamatne stope. Sa fiksnom kamatnom stopom kredit je nešto skuplji u početku, ali je klijent siguran, može dugoročno proicirati svoju poziciju. Sada ni banke ne mogu dobro definisati fiksnu kamatnu stopu na duži rok, jer ovo što se dogodilo prvih mjeseci ove godine, to niko nije mogao planirati – predvidjeti. To je vanredna situacija, koja, dao Bog da završi što prije. Tek tada, relativno brzo, za mjesec ili dva po nekim predviđanjima, bi ovaj dio krize završio i onda bi se moglo nešto dugoročnije planirati. Ovako je ta inflacija uticala na povećanje cijene svih energenata, energenti na povećanje svih baznih cijena, od željeza pa nadalje, stanogradnje, sve je enormno poraslo u ovom kratkom periodu bez ikakvog povećanja realne tražnje. Praktično samo zbog psihologije i neimaštine. Zato i banke moraju voditi računa o stabilnosti, jer temeljna uloga banke je da bude samoodrživa, dovoljno likvidna, a tek onda profitabilna.

Redakcija Likvidno

Pratite nas

Pratite aktuelnosti o ekonomskim dešavanjima u zemlji, regionu i svijetu na Facebook-u i Instagramu.