\u201cProblem je \u0161to doma\u0107a tra\u017enja \u010desto nije dovoljna da se ostvari planirani obim emisija obveznica. Kada se iza\u0111e na inostrana tr\u017ei\u0161ta, nestaje \u201cprednost doma\u0107eg terena\u201d, te kamatne stope isklju\u010divo zavise od interesa za ulaganje\u201d, rekao je u intervjuu za Likvidno Milan Bo\u017ei\u0107, direktor Banjalu\u010dke berze.<\/p>\n\n\n\n

LIKVIDNO: Republika Srpska nedavno je pove\u0107ala kamatne stope po kojima \u0107e se zadu\u017eivati na doma\u0107em i stranim tr\u017ei\u0161tima. Za\u0161to je, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, do\u0161lo do toga?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

BO\u017dI\u0106:<\/strong> Odluka o pove\u0107anju limita za kamatne stope je vjerovatno motivisana namjerom da se stvori fleksibilniji okvir za zadu\u017eivanje, s obzirom na kretanja na me\u0111unarodnim finansijskim tr\u017ei\u0161tima. U posljednje vrijeme su naro\u010dito uve\u0107ane kamatne stope na ameri\u010dke obveznice, \u0161to uti\u010de na cijenu duga i ostalih zemalja. Na cijenu novca uti\u010du i poreme\u0107aji na energetskim tr\u017ei\u0161tima koji dodatno optere\u0107uju dr\u017eavne bilanse.<\/p>\n\n\n

\n
$\"\"$
Kretanje kamatnih stopa na ameri\u010dke petogodi\u0161nje obveznice \/Izvor: CBNC<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n
LIKVIDNO: Za\u0161to su kamate za ulaga\u010de na stranim tr\u017ei\u0161tima ve\u0107e od onih za doma\u0107e?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Vi\u0161e je faktora koji uti\u010du na povoljnije zadu\u017eivanje na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. Doma\u0107i institucionalni investitori (banke, osiguranja, fondovi) posluju prema regulativi koja favorizuje ulaganja na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, pri \u010demu postoje i ograni\u010denja za ulaganja na inostranim tr\u017ei\u0161tima. Na taj na\u010din se stvara zna\u010dajna tra\u017enja za dr\u017eavnim obveznicama koja odr\u017eava kamatne stope na ni\u017eim nivoima od od onih koji se mogu posti\u0107i na inostranim tr\u017ei\u0161tima. Problem je \u0161to doma\u0107a tra\u017enja \u010desto nije dovoljna da se ostvari planirani obim emisija obveznica. Kada se iza\u0111e na inostrana tr\u017ei\u0161ta, nestaje \u201cprednost doma\u0107eg terena\u201d, te kamatne stope isklju\u010divo zavise od interesa za ulaganje. Pri tome, u mnogim zemljama postoje velika ograni\u010denja za banke, osiguranja i fondove za ulaganje u dr\u017eave koje nemaju investicioni rejting. Standard & Poor je dodjelio BiH \u201cB\u201d-rejting \u0161to se na inostranim tr\u017ei\u0161tima ne smatra investicionim rejtingom. Vi\u0161e kamatne stope stoga odra\u017eavaju njihove procjene da su rizici ulaganja u takve obveznice zna\u010dajno ve\u0107i. Stoga je veoma va\u017eno da se uve\u0107ava kapacitet doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta kapitala, kako bi se tro\u0161kovi javnog zadu\u017eivanja smanjivali. <\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Kakvi su indirektni efekti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je napomenuti i indirektne efekte, jer se tro\u0161ak kamate na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu pojavljuje kao prihod doma\u0107ih investitora, tako da je sa stanovi\u0161ta cjelokupnog dru\u0161tva ukupan tro\u0161ak nula. Pored toga, doma\u0107e banke, osiguranja i fondovi \u0107e pla\u0107ati poreze na dobit koja se formira i od kamata od ulaganja u obveznice, pa se tako neposredni tro\u0161kovi zadu\u017eivanja na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu jo\u0161 vi\u0161e umanjuju. Kada se obveznice prodaju na inostranom tr\u017ei\u0161tu pla\u0107ene kamate predstavljaju prihod institucionalnih investora drugih dr\u017eava, na koje te dr\u017eave ubiru poreze. Pla\u0107ene kamate investitorima na inostranim tr\u017ei\u0161tima direktno smanjuju bruto doma\u0107i proizvod.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Da li je maksimalna stopa od devet odsto previsok prinos na obveznice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> U pitanju je maksimalna kamatna stopa po kojoj se Republika Srpska mo\u017ee zadu\u017eiti. Kolika \u0107e biti stvarna kamatna stopa zavisi od interesa investitora za na\u0161e obveznice. Sa stanovi\u0161ta emitenta obveznica vjerovatno bi bilo racionalnije da se utvr\u0111eni limiti ne objavljuju, jer se tako uti\u010de na o\u010dekivanja investira. Trendovi na me\u0111unarodnim finansijskim tr\u017ei\u0161tima su trenutno nepovoljni za obveznice koje su emitovale zemlje u regiju. Rast kamatnih stopa je uticao na to da se trenutno (5.8.2022) obveznicama Crne Gore na Frankfurtskoj berzi trguje uz veliki diskont pri \u010demu je efektivna kamatna stopa 8,5%, a obveznicama Srbije po kamatnoj stopi od 6% (8.8.2022).<\/p>\n\n\n\n
Standard & Poor je dodjelio BiH \u201cB\u201d-rejting \u0161to se na inostranim tr\u017ei\u0161tima ne smatra investicionim rejtingom. <\/p><\/blockquote><\/figure>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Kakva su o\u010dekivanja? Ho\u0107e li ove obveznice izazvati interesovanje, s obzirom na prinos?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Na posljednjoj emisiji petogodi\u0161njih obveznica Republike Srpske na Banjalu\u010dkoj berzi<\/a> postignuta je kamatna stopa od 4,5%, uz 12 miliona KM vi\u0161e tra\u017enje nego \u0161to je Ministarstvo finansija Republike Srpske ponudilo na javnoj ponudi. Ako do\u0111e do dodatnog rasta kamatnih stopa obveznice Republike Srpske \u0107e postati jo\u0161 atraktivnije za investiranje, ne samo za banke, osiguravaju\u0107a dru\u0161tva i fondove, ve\u0107 i za fizi\u010dka lica koja na depozitima u bankama u BiH dr\u017ee vi\u0161e od 14 milijardi KM. Trenutno neke komercijalne banke i Centralna banka BiH imaju problema sa vi\u0161kom likvidnosti, te bi emisije obveznice koje bi bile prilago\u0111ene \u0161tedi\u0161ama bile najbolje rje\u0161enje za budu\u0107e emisije obveznica Republike Srpske. Takve emisije su ve\u0107 realizovane u nekim evropskim zemljama.<\/p>\n\n\n
\n
$\"\"$
Milan Bo\u017ei\u0107, direktor Banjalu\u010dke berze<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n
LIKVIDNO: Da li je emitovanje obveznica sa ve\u0107im kamatama trend i u drugim zemljama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Centralne banke razvijenih zemalja su po\u010dele se podizanjem referentnih kamatnih stopa. To se odmah odrazilo i na rast kamatnih stopa na obveznice u drugim zemljama. U kratkom vremenu smo od negativnih kamatnih stopa na obveznice do\u0161li do rasta kamatnih stopa.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Postoje li, u uslovima velike inflacije, sigurna tr\u017ei\u0161ta obveznica?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Uz visoke stope inflacije mo\u017ee se o\u010dekivati rast kamatnih stopa. Rast kamatnih stopa optere\u0107uje javne finansije sa dodatnim tro\u0161kovima kamata \u0161to nepovoljno uti\u010de na kretanja na tr\u017ei\u0161tima obveznica.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Ko, u finansijskom sistemu BiH, emituje obveznice? Jesu li to isklju\u010divo entitetske vlade ili u BiH postoje i firme koje na taj na\u010din dolaze do kapitala?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Obveznice emituju entitetske vlade, jedinice lokalne samouprave i privredna dru\u0161tva (kompanije, banke, mikrokreditne organizacije, osiguravaju\u0107a dru\u0161tva). Na Banjalu\u010dkoj berzi je trenutno razvijenije tr\u017ei\u0161te obveznica koje emituju privredni subjekti u odnose na ostale berze u regiji.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Koliki je udio hartija od vrijednosti koje emituje javni sektor u ukupnom prometu Banjalu\u010dke berze?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Udio obveznica i trezorskih zapisa u ukupnom prometu u 2022. godini je oko 60%. U 2021. godini 57% ukupnog prometa se odnosilo na javne ponude du\u017eni\u010dkih hartija od vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Ve\u0107 sedam godina Banjalu\u010dka berza provodi multilateralne kompenzacije. Koliko je dugova kompenzovano za to vrijeme?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Od uspostavljanja sistema ukupno je kompenzovano 1,07 milijardi KM obaveza i potra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Na Banjalu\u010dkoj berzi je trenutno razvijenije tr\u017ei\u0161te obveznica koje emituju privredni subjekti u odnose na ostale berze u regiji.<\/p><\/blockquote><\/figure>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Raste li s vremenom interes za ovu vrstu poravnanja me\u0111u predze\u0107ima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Multilateralne kompenzacije su se pokazale kao efikasan mehanizam smanjenja nelikvidnosti u privatnom i javnom sektoru. Sve je ve\u0107i broj u\u010desnika koji na dobrovoljnoj osnovi u\u010destvuju u multilateralnim kompenzacijama. Pored svih privrednih subjekata i javnih institucija iz Srpske, za u\u010de\u0161\u0107e u kompenzacijama se prijavilo i 343 preduze\u0107a iz Federacije BiH. Ve\u0107ina u\u010desnika je uvidjela prednosti izmirivanja obaveza i naplate potra\u017eivanja bez kori\u0161\u0107enja novca, te time i osloba\u0111anja nov\u010danih sredstava za druge poslovne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Euribor raste, banke najavljuju rast kamata prema klijentima, inflacija i dalje ne posustaje, analiti\u010dari najavljuju recesiju za po\u010detak naredne godine. Kakva su Va\u0161a o\u010dekivanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
BO\u017dI\u0106:<\/strong> Rast inflacije je ve\u0107 doveo do rasta referentnih kamatnih stopa, \u0161to \u0107e pove\u0107ati tro\u0161kove zadu\u017eivanja preduze\u0107a. Problemi koji su uzrokovani globalnim zastojima u transportu, te geopoliti\u010dkim tenzijama i rastom cijena energenata \u0107e dodatno negativno uticati na globalnu privrednu aktivnost.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom da se cijene elektri\u010dne energije kod nas jo\u0161 uvijek odr\u017eavaju na znatno ni\u017eim nivoima u odnosu na regiju i Evropu, vjerujem da \u0107e privredni subjekti lak\u0161e podnijeti rast cijene nafte i ostalih sirovina koje uvozimo. Dodatne prilike za izvoz \u0107e tako\u0111e povoljno uticati na izvozno orjentisana preduze\u0107a, tako da ova kriza mo\u017ee dugoro\u010dno imati i neke pozitivne efekte.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i problem, koji se obi\u010dno ne vidi iz podataka o kretanju dru\u0161tenog proizvoda, je pad \u017eivotnog standarda koji je rezultat rasta cijene hrane i energenata. Stoga su neohodno mjere koje \u0107e dugoro\u010dno smanjiti zavisnost od uvoza i stimulisati doma\u0107u proizvodnju. Dobar primjer su najavljene promjene koje omogu\u0107avaju doma\u0107instvima da instalacijom solarnih panela na svojim ku\u0107ama postanu i proizvo\u0111a\u010di energije koju tro\u0161e. Krize su prilika da se sagledaju svi bilansi u trgovini sa svijetom i prona\u0111e na\u010din da se uvozni proizvodi zamjene sa doma\u0107im. Na isti na\u010din treba sagledati i platne bilanse te utvrditi koji dio kapitala mo\u017eemo kreirati iz doma\u0107ih izvora i tako smanjiti negativne uticaje na dru\u0161tveni proizvod koji nastaje kada strancima pla\u0107amo kamate i dividende.<\/p>\n\n\n\n
Redakcija Likvidno<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prodajom obveznica na Banjalu\u010dkoj berzi Republika Srpska nedavno se zadu\u017eila za 39,12 miliona KM. Na aukciji je dostignuta kamatna stopa od 4.5% i ve\u0107a je od onih na ranijim aukcijama. S druge strane, pove\u0107ane su i maksimalne stope zadu\u017eivanja na stranim tr\u017ei\u0161tima. \u201cProblem je \u0161to doma\u0107a tra\u017enja \u010desto nije dovoljna da se ostvari planirani obim […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4129,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[45,49],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4122"}],"collection":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4122"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4122\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4136,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4122\/revisions\/4136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}