<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO: Po\u010detkom godine ekonomisti su davali potpuno druga\u010dije projekcije ekonomskog rasta. Kako je kriza u Ukrajini promijenila ekonomska predvi\u0111anja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n KUTLE: <\/strong>Ove godine nisu se o\u010dekivale nikakve promjene, mada zbog ovih problema u Ukrajini treba ponovo sagledati situaciju. Kriza u Ukrajini je uduplala inflaciju u cijeloj Evropi. Tako je i u BiH, pretpostavka je prema svim analiti\u010darima bila kako \u0107e inflacija u ovoj godini biti nekih 3 – 4 %, jer je u decembru (pro\u0161le godine) bila oko 5 %. Me\u0111utim, prema sada\u0161njem, realnom stanju, ta inflacija \u0107e biti 10 odsto, mo\u017eda \u010dak i ne\u0161to vi\u0161e od 10 %. Predvi\u0111anja Centralne banke pokazuju da \u0107e se zadr\u017eati na 9,5 %. Jasno je da tolika inflacija mora uticati na sve ostale parametre, pa i novac. S druge strane, novac kao ekonomska kategorija, se odavno ne pona\u0161a po ekonomskoj definiciji jer ga politika definira – odre\u0111uje mu vrijednost. Od toga koja koli\u010dina novca je u opticaju, pogotovo koli\u010dina novca koja nema nikakve realne vrijednosti, kojeg Evropska centralna banka \u0161tampa bez pokri\u0107a. I ne samo ona, nego i Amerika, Japan, sve ove zemlje koje su subjekti izdavanja novca. Ta velika koli\u010dina novca dovela je do pove\u0107ane cijene, tzv. stagflacije. Taj tip inflacije se ne mo\u017ee regulirati uskla\u0111enjem ponude i potra\u017enje roba i usluga nego prestankom pu\u0161tanja u opticaj novca bez pokri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n LIKVIDNO:<\/strong> Da li je rije\u010d o stvarnim razlozima za inflaciju ili strahu?<\/strong> LIKVIDNO:<\/strong> Trebaju li gra\u0111ani BiH da strahuju od eventuelnog rasta kamata?<\/strong> LIKVIDNO: Ho\u0107e li banke opreznije pristupati zahtjevima klijenata? Mogu li se o\u010dekivati stro\u017ei uslovi za odobravanje kredita?<\/strong><\/p>\n\n\n\n KUTLE:<\/strong> Banke \u0107e sigurno stro\u017eije – sa vi\u0161e parametara odre\u0111ivati fiksne kamatne stope na dugoro\u010dne kredite. Tako \u0107e biti, sve dok se ne smire ove promjene koje su iznenada, bez realno o\u010dekivanog razloga, pove\u0107ale inflaciju, i inflacija se ne dovede u neke normalne, o\u010dekivane, programirane okvire unutar kojih bi se onda i kamatne stope mogle dugoro\u010dno programirati. KUTLE: <\/strong>Da, jer je kod promjenjive kamatne stope banka sigurna koliku mar\u017eu ima, a klijent mora aktivno pratiti kretanja inflacije, odnosno potencijalne promjene kamatne stope. Sa fiksnom kamatnom stopom kredit je ne\u0161to skuplji u po\u010detku, ali je klijent siguran, mo\u017ee dugoro\u010dno proicirati svoju poziciju. Sada ni banke ne mogu dobro definisati fiksnu kamatnu stopu na du\u017ei rok, jer ovo \u0161to se dogodilo prvih mjeseci ove godine, to niko nije mogao planirati – predvidjeti. To je vanredna situacija, koja, dao Bog da zavr\u0161i \u0161to prije. Tek tada, relativno brzo, za mjesec ili dva po nekim predvi\u0111anjima, bi ovaj dio krize zavr\u0161io i onda bi se moglo ne\u0161to dugoro\u010dnije planirati. Ovako je ta inflacija uticala na pove\u0107anje cijene svih energenata, energenti na pove\u0107anje svih baznih cijena, od \u017eeljeza pa nadalje, stanogradnje, sve je enormno poraslo u ovom kratkom periodu bez ikakvog pove\u0107anja realne tra\u017enje. Prakti\u010dno samo zbog psihologije i neima\u0161tine. Zato i banke moraju voditi ra\u010duna o stabilnosti, jer temeljna uloga banke je da bude samoodr\u017eiva, dovoljno likvidna, a tek onda profitabilna. <\/p>\n\n\n\n Redakcija Likvidno<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Gra\u0111ani Bosne i Hercegovine ne treba da strahuju od rasta kamata \u00a0ove, a vjerovatno ni naredne godine. Banke su jo\u0161 uvijek izuzetno likvidne, \u010dak pla\u0107aju negativnu kamatu za \u010duvanje vi\u0161ka novca u Centralnoj banci, izjavio je za LIKVIDNO Berislav Kutle, direktor Udru\u017eenja banaka BiH. LIKVIDNO: Po\u010detkom godine ekonomisti su davali potpuno druga\u010dije projekcije ekonomskog rasta. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1785,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"footnotes":""},"categories":[6,45,49,47],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1776"}],"collection":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1776"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1788,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1776\/revisions\/1788"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/likvidno.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
KUTLE:<\/strong> Kriza u Ukrajini je dovela do jednog psiholo\u0161kog paradoksa, pogotovo prema energentima. Ne zaboravimo, nije do\u0161lo do pove\u0107anja potra\u017enje za energentima, do pove\u0107ane potra\u017enje za bilo \u010dime, nego psiholo\u0161kog promi\u0161ljanja ho\u0107e li toga biti ili ne\u0107e zbog ograni\u010dene isporuke iz Rusije i Ukrajine. To je dovelo do velikog pove\u0107anja cijena koje \u0107e se najvjerovatnije u narednih nekoliko godina sniziti (ali ne i dovesti na razinu prije krize), jer te\u0161ko je o\u010dekivati neki ve\u0107i progres i rast u Evropi u sada\u0161njim uslovima.<\/p>\n\n\n\n
KUTLE:<\/strong> Bankarski sektor ima dovoljno izvora sredstava, \u010dak i vi\u0161e nego \u0161to mu je neophodno, po jeftinoj kamatnoj stopi i nema namjere mijenjati – pove\u0107avati kamate na depozite. Ni Evropska centralna banka nema namjeru mijenjati kamatnu stopu na depozite, \u0161to zna\u010di da onda ostaje mirna i kamata na kredite. To \u0161to bi po zakonu ekonomije kamatna stopa na oro\u010dene depozite, trebalo da bude 5 – 10% kako bi o\u010duvala vrijednost novca je teorija. U \u017eivotu ona ne\u0107e biti tolika. Samim tim i u ovoj i u idu\u0107oj godini je te\u0161ko o\u010dekivati pove\u0107anje kamatnih stopa. One \u0107e biti kakve danas jesu, sa neznatnim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
LIKVIDNO:<\/strong> Da li je ograni\u010davanje otplate kredita po fiksnoj kamatnoj stopi jedan od za\u0161titnih mehanizama koje banke sada koriste?<\/strong><\/p>\n\n\n\n