Neizvjesnost na postojećim tržištima, borba za nova i nastojanja da se negativna kretanja iz Evropske unije ne preliju u potpunosti na domaću ekonomiju. To su ciljevi sa kojima privreda Republike Srpske otvara 2023. godinu.
Privrednici sa kojima smo razgovarali kažu da prvi kvartal 2023. godine neće biti jednostavan, te da u pojedinim oblastima, posebno proizvodnji koja je vezana za auto industriju, i dalje nema značajnijeg oporavka.
Ništa manji problem nije ni pad privrednih aktivnosti pojedinih zemalja Evropske unije koje su najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srpske i BiH. Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske navodi da je spoljnotrgovinski deficit Srpske u prvih deset mjeseci ove godine povećan za gotovo 47%.
Posebno je izazovno, slaže se i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluke, to što u strukturi domaće privrede značajno mjesto zauzima prerađivačka industrija.
To su razlozi zbog kojih treba povećati ulaganja u prerađivački sektor. Račić smatra da je dobro što je agrarni fond povećan sa 80 miliona maraka na 180 miliona, ali da moramo imati mnogo veći budžet za ulaganje u nove tehnologije. Kaže, da je to jedini način da se kompenzuje odliv radne snage.
Nova godina za nova tržišta
Mnogo je aktivnosti na pronalasku novih tržišta, a domaćoj privredi su posebno zanimljiva ona sa kojima do sada nije postojala značajnija saradnja.
Pero Ćorić navodi da se radi na povezivanju sa ruskim tržištem, te da su već održani sastanci sa predstavnicima Privredne komore Njižni Novgorod.
Energetska nezavisnost – velika stvar
Prvi izazov koji privredu očekuje u 2023. godini je nova cijena električne energije. Od prvog januara za ove potrošače ona košta 65 evra po megavat satu. To što je Srpska, bar po pitanju električne energije, nezavisna, velika je stvar. Međutim, stanje u oblasti snabdjevanja gorivom druga je priča.
Milovan Bajić, direktor Krajinapetrola kaže da je 2022. godina bila jedna od najizazovnijih od kada je u ovom poslu.
Neizvjesnost po pitanju cijena ne ide na ruku onima koji se bave prometom goriva, a rafinerije su cijene mijenjale i po dva puta dnevno.
S druge strane, promet koji se ostvari daleko je manji od onoga u susjednim zemljama. “Na 1.200 pumpi u Bosni i Hercegovini proda se 1,2 miliona tona dizela i benzina. Na istom broju pumpi u Srbiji se proda 2,5 miliona tona, a u Hrvatskoj se na 820 benzinskih pumpi proda 2,4 miliona tona tona goriva”, navodi on.
Dodaje da je važan i način na koji se potrošnja goriva posmatra, jer se na bh. tržištu uglavnom gleda kroz potrošnju stanovništva. Bajić je mišljenja da je bolje bilo da privreda troši više, ne samo ove, nego svih vrsta energije.
Slabljenje inflacije u prvom kvartalu
Prema brzim procjenama Centralne banke BiH, u prvom kvartalu 2023. godine očekuje se slabljenje inflatornih pritisaka.
“Na osnovu zvaničnih podatka iz oktobra 2022. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekuje se kako će godišnja inflacija i u četvrtom kvartalu biti veoma visoka (15,9%), ali ipak nešto niža u odnosu na treći kvartal tekuće godine. Dalje usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekata već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka. Uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona će i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH”, procjenjuju analitičari Centralne banke.
Kretanje inflacije, smatra Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, teško je predvidjeti. Međutim, navodi, veliki pad se svakako ne očekuje.
Rast kamata na kredite, procjene su bankarskog sistema, ipak neće biti veliki. Kutle poručuje da ne treba strahovati od rasta kamata, jer uz pametno investiranu glavnicu, kamata ne bi trebalo da bude problem.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar