Kakva nas ekonomska godina očekuje u 2023 ? Novi talas poskupljenja, rast kamata, restrikcije struje, nestašice gasa i goriva, neki novi sukobi u svijetu, klimatske promjene, novi virusi… Sve su to mogući scenariji koji će uticati na ekonomsku sliku u globalu. O projekcijama i očekivanja za 2023. godinu za Likvidno je pisao ekonomista Miloš Grujić.
Malo ko je u srijedu, 23. februara popodne, naslućivao šta će se desiti 24. februara.
Podsjećanja radi, tog dana 2022. godine Ruska Federacija je pokrenula, kako je nazvana, specijalnu operaciju u Ukrajini. Tog dana je eskalirao rusko-ukrajinski sukob koji je započeo još 2014. godine.
Od 24. februara svjetsku ekonomiju odlikuje povećana neizvjesnost. Sve procjene i predviđanja od tada naglasila su važnost napomene „pod trenutnim okolnostima“.
Prema ocjenama brojnih analitičara, tokom godine je postojala velika šansa za globalnu recesiju. Mjereno evropskim aršinima Sjedinjene Američke Države su u 2022. već bile u recesiji ali ekonomisti Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja je nisu proglasili.
One su imale pad ekonomske aktivnosti u prva dva kvartala 2022. godine, ali su u trećem imali solidan rast. Dobra vijest je da, barem trenutno, preovladavaju očekivanja da recesija, ako i dođe do nje, neće biti duboka i dugačka.
Međutim, nisu svi jednoglasni u ovoj ocjeni. Poznati ekonomista Nuriel Rubini smatra da recesija neće biti kratka i plitka, već teška, duga i ružna, te navodi kako je postizanje stope inflacije od dva odsto kroz podizanje kamata od strane centralnih banaka nemoguće bez „tvrdog pada“.
U pokušaju da suzbiju inflaciju, centralne banke u SAD i u Evropskoj uniji su tokom godine bile prinuđene da agresivno podižu kamatne stope. Bez sumnje, to će sigurno usporiti rast svjetske privrede u 2023. godini.
Prema svemu do sada rečenom, početak 2023. će da obiluje izazovima.
Prema Centru za ekonomska i poslovna istraživanja/CEBR, u 2023. godini svijet će se suočiti sa recesijom. Primarni razlog je visok trošak zaduživanja. Inflacija za prvih deset mjeseci kod nas je iznosila 17 odsto. Za našeg prosječnog stanovnika, najbolnije je što najviše rastu troškovi za hranu.
Najavljeno poskupljenje struje će se odraziti na rast cijena ostalih proizvoda i usluga što će dodatno potpiriti inflaciju. Istovremeno, očekuje se povećanje kamatnih stopa na kredite. Dakle, lična potrošnja će, jednako kao i ove godine, biti pod velikim pritiskom inflacije i kamatnih stopa.
Uz navedeno, treba imati u vidu da će i izvoz biti pod velikim pritiskom usljed manjih narudžbi iz regije. Ekonomiste brinu i očekivanja su da bi se teže finansiranje i veće kamatne stope mogle odraziti na smanjene investicije što bi u kombinaciji sa manjom potražnjom moglo smanjiti i BDP.
Međutim, na ovakve događaje mnogi gledaju kao na priliku. Ekonomisti znaju da analize treba da obuhvate vjerovatnoću nastanka određenog scenarija i njegov uticaj na ekonomiju. Rizici i potencijalni šokovi se često iskazuju kombinacijom vjerovatnoće nastanka nekog događaja i posljedica nekog događaja. Zato je, pri prognozi, važno naglasiti „pod trenutnim okolnostima“ ili „pod pretpostavkom“ da će se nešto dogoditi.
Pri povećanoj neizvjesnosti mnogo stvari može uticati na našu ekonomiju. Na primjer, jedan on najrealnijih scenarija, koji bi imao veliki uticaj na sve nas, je scenario po kojem će ova zima da bude duga i hladna, što bi pogoršalo energetsku krizu u Evropi.
Rusija je već potpuno ili djelimično prekinula dotok gasa u 12 zemalja EU. Ako hladna zima dovede do natprosječne potražnje za plinom, Evropa bi mogla ranije iscrpiti rezerve prirodnog gasa ili ih neće moći nabaviti dovoljno. Najveće kompanije iz sektora industrije bi bile primorane da racionalizuju potrošnju energije i smanje broj zaposlenih što bi dovelo do prekidanja lanaca snabdijevanja.
Visoke cijene energije dovele bi do porasta broja bankrota jer bi kompanije postale neprofitabilne. Takav scenario bi rezultovao recesijom koja bi se mogla razvući i na 2024. godinu.
U ekstremnoj varijatni ove prognoze, vlade bi mogle ograničiti potrošnju energije što bi dovelo do talasa redukcija struje. Ako bismo nastavili prognozirati u ovom pravcu došli bismo do testiranja solidarnosti u Evropi. Države članice mogu da zaustave ili smanje dotok gasa i električne energije svojim komšijama da bi spriječile nestašice u zemlji. S obzirom na njihovu visoku zavisnost od ruskog gasa, srednja Evropa, Njemačka i Austrija bi u takvom scenariju bile najizloženije dubokoj recesiji.
Sljedeći scenario koji nije nevjerovatan proizilazi iz modela klimatskih promjena. Ovi modeli ukazuju na povećanu učestalost ekstremnih vremenskih događaja. Do sada su nepogode bile sporadične i u različitim dijelovima svijeta, ali bi mogle početi da se dešavaju često.
Vidjeli smo da su ozbiljne suše i toplotni talasi u Evropi, Kini, Indiji i SAD 2022. godine doveli do porasta cijena nekih prehrambenih proizvoda. Osim toga, rat između Rusije i Ukrajine, dva najveća svjetska izvoznika poljoprivrednih proizvoda, doveo je do snažnog rasta cijena i rizika stvaranja globalne nestašice žitarica i đubriva. Dakle, nije nerealno da bi se svijet mogao suočiti sa periodom nestašice usjeva i vrtoglavih cijena, povećavajući rizik od poskupljenja hrane.
Praveći planove za predstojeću godinu saglasićemo se da postoji velika vjerovatnoća da visoka inflacija i reakcije država na nju podstaknu društvene nemire u Evropi. Dalje, sljedeći scenario je da nova varijanta virusa korona ili druge zarazne bolesti vrati globalnu ekonomiju u novu recesiju. Ne treba zanemariti ni scenario da agresivno monetarno pooštravanje, koje se očekuje i u sljedećem kvartalu, dovede do globalne recesije.
Novi, ali manje realan, scenario je da se dalje pogoršanje odnosa Zapada i Kine odrazi na kanale distribucije i odnose u globalnoj ekonomiji ili da se sukob Rusije i Ukrajine pretvori u globalni rat.
Svaka prognoza se može potpuno ili djelimično ostvariti!
Ukoliko bismo nastavili da projektujemo očekivanja, vjerovatnoće nastanka i uticaje na nas, teško da bismo zaspali večeras. Prosječnom građaninu optimizam i nadu ulijevaju procjene o padu cijena naftnih derivata i đubriva. Napomene radi, to su samo najave. Nismo jednom vidjeli skok cijena nakon najava o smanjenju proizvodnje od strane OPEC-a ili nakon požara na nekoj platformi.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar