Sve veće naknade za sve veći profit / Foto: Unsplash
Ekonomija Izdvojeno

Sve veće naknade za sve veći profit

Bankarski sektor Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je prihod od 158.3 miliona maraka. Prema podacima Agencije za banakarstvo RS, u istom periodu prošle godine bankarski prihod iznosio je 148.8 miliona maraka. To znači da je sektor prihodovao čak 9.5 miliona maraka više.

Stručnjaci navode da se otprilike trećina ovih prihoda odnosi na različite naknade. Aleksandar Ljuboja smatra da je riječ o dugogodišnjem trendu koji je započeo onda kada su kamate na kredite krenule silaznom putanjom. Razlika koja je tada išla na štetu banaka nadoknađena je povećanjem cijena različitih bankarskih naknada i njihovim stalnim umnožavanjem.

Ljuboja smatra da je riječ o zaista kreativnom načinu uzimanja novca od klijenata.

Nakon 25 godina provedenih na direktorskoj poziciji u bankarskom sektoru, Radovan Bajić smatra se čovjekom sa najdužim bankarskim stažom u BiH.
Objašnjava da je činjenica da nekamatni prihodi banaka rastu i da je njihovo učešće u ukupnom prihodu banaka sve veće, a to praktično znači da su naknade sve veće,

Bajić smatra da bi njihove cijene ipak trebalo prepustiti tržištu, kao što je sada slučaj. Banke bi tako, snižavanjem cijena naknada, povoljnijim kamatama i drugim pogodnostima trebalo da budu konkurencija jedna drugoj.

Potencijalno rješenje, smatra Bajić, bio bi model po uzoru na Srbiju. Tamošnja Narodna banka ima mnogo šira ovlaštenja u oblasti finansijske i monetarne politike od Centralne banke BiH, pa se neki problemi ne mogu rješiti donošenjem odluke.

Srbija kao primjer

Da bi svoje građane zaštitila od prekomjernog poskupljenja bankarskih nakanda, Narodna banka Srbije u avgustu je donijela set odluka. Tako do avgusta naredne godine banke ne mogu da podižu cijene naknada, a one koje su to uradile od početka 2021. godine, morale su da ih snize za 30 odsto.

U Srbiji banke ne mogu da podižu naknade do avgusta 2023.

Uz to, donesena je i odluka o platnom računu sa osnovnim platnim uslugama, pa za 150 dinara (2.50 KM) mjesečno građani imaju osnovni dinarski tekući račun, besplatno podizanje gotovine sa šaltera i bankomata svoje banke, kao i besplatnu debitnu karticu.

U okviru paketa je i mobilno i elektronsko bankarstvo, te neograničen broj transakcija QR kodom na prodajnim mjestima. Banke koje naplaćuju naloge putem mobilnog i elektronskog bankarstva, od avgusta obračunavaju popust od 30 odsto u odnosu na visinu tih naknada i provizija.

Brčko drugačije gleda na neke naknade

Srđan Marjanović, advokat iz Brčkog, 2018. godine je zastupao klijenta koji je zbog naknade za obradu kredita od čak 2.000 KM, tužio banku. To je bio prvi takav slučaj u BiH, a klijent je dokazao da taj trošak nije imao pokriće u realnim troškovima banke.

Kroz cijeli slučaj, kaže, dokazano je da banka nije imala realne troškove kojima je mogla da opravda naplaćenu naknadu. Marjanović objašnjava da taj trošak nije imao osnovu u realnom radu, niti strukturu kojom je mogao da bude objašnjen. To je čisti prihod.

Problem je, smatra, što je ovdje riječ o pojedinačnim slučajevima, a banke i dalje naplaćuju naknadu za obradu kredita.


Infomacija je ključ

Zakon o bankama RS ne daje ovlaštenja Agenciji za bankarstvo kojima bi mogla da utiče na cijene naknada, ali obavezuje banke da podatke o naknadama objavi i o njima informiše klijente.

Informacija je ključ

Na internet stranici Agencije za bankarstvo periodično se objavljuju podaci o naknadama koje banke naplaćuju od klijenata. Pažljivim pregledom ovih informacija klijent npr. može da sazna da čak četiri od osam banaka u Srpskoj naplaćuje čak i uvid u račun klijenta. Tako svaki upit o stanju računa, na bankomatu banke sa kojojm ima poslovni odnos, klijenta može da košta od 0.25 – 0.30 KM.
Jedna banka naplaćuje i izdavanje osnovne debitne kartice i to košta 5.00 KM, a vođenje osnovnog deviznog računa može da košta i do 9.75 KM.

Iako je još prije četiri mjeseca iz Agencije za bankarstvo najavljeno da kreću u kontrole, banke i dalje sve više zarađuju na naknadama.

Na snazi je trenutna zakonska regulativa na osnovu koje banke slobodno utvrđuju visine bankarskih naknada. Formiraju ih na osnovu uslova tržišta i svojih internih akata. Međutim, nesporno je da je prošlogodišnja dobit banaka veća i u odnosu na 2019. godinu.

Banke sve više zarađuju na naknadama, Agencija kreće u kontrolu

Redakcija Likvidno