Izdvojeno Struka

Velika inflacija, nagovještaj recesije i nekoliko “ali”

Komentari analitičara i ekonomista ovih dana neodoljivo podsjećaju na predstavu „Stilske vježbe”. Za neupućene, francuski pisac Rejmon Keno je u ovom djelu ispričao jedan događaj na 99 različitih načina. Tako i ekonomisti ovih dan, kaže Miloš Grujić, doktor ekonomskih nauka.

Predstavu „Stilske vježbe” najčešće izvode studenti glume.
U predstavi narator prepričava da je u autobusu zapazio mladića dugačkog vrata sa šeširom na glavi koji je prekorio nekog putnika zato što ga gura, a onda sjeo na upražnjeno mjesto. Malo kasnije narator susreće na ulici istog mladića u živom razgovoru sa prijateljem koji ga savjetuje da prišije dugme na kaputu. Ovu kratku priču glumci iznova prepričavaju svakih nekoliko minuta. Svaki put izlaze na scenu kao novi lik i prepričavaju događaj uz drugačije gestikulacije i u drugačijem stilu – sa različitim stilskim figurama i žargonima.

Tako i ekonomisti ovih dana. Mnogi stavovi i opisi istih događaja djeluju veoma racionalno i ubjedljivo.
Očekivano, analitičari se pozivaju na referentne izvore. Najvažnije, izjave sadrže više ili manje optimizma odnosno pesimizma. Ipak, često se izvode različite projekcije i zaključci.

Kamatne stope nastavljaju da rastu

FED (Federal Reserve System) je nedavno podigao kamatne stope za 0,75 bodova. Trenutne kamatne stope FED-a su na nivoima između tri i 3,25%. Do kraja godine su predviđena još dva sastanka FED-a na kojima može, i vjerovatno hoće, povećati kamatne stope. Očekuje se da bi do kraja godine kamatna stopa FED-a mogla doći na nivo od četiri do 4,5%.

Činjenica je da kamatne stope nastavljaju da rastu. Ukoliko kriza sa energenatima, kako se najavljuje, potraje tokom zime doći će do pada ekonomske aktivnosti u Evropi. To nas vodi u smanjivanje BDP-a. Po tom scenariju, dolazak recesije je neminovnost. Bez sumnje, dalji razvoj situacije u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti EU da pronađe nove dobavljače za robe koje se više ne uvoze iz Rusije.

Očekivano je da rast kamatnih stopa i rast inflacije povećavaju strah od recesije. Smanjena je kupovna moć novca. Kao posljedica rasta kamata, kao cijene novca, manje će se uzimati krediti. Sve to u konačnici donosi manju zaposlenost i manju potrošnju. Imajući u vidu visok nivo neizvjesnosti, kako ekonomskih tako i neekonomskih faktora, za očekivati je da se trend povećanja kamatnih stopa nastavi u narednim mjesecima. Do kraja godine su planirana i dva sastanka čelnika Evropske centralne banke (ECB) na kojima se takođe očekuje povećanje kamatnih stopa. Uglavnom, odluke će zavisiti od kretanja inflacije. S obzirom na to da su u Americi reagovali ranije i odlučnije stiče se utisak da će u SAD brže oboriti inflaciju.

Ukoliko ćemo suditi po klasičnim mjerilima, a to su dva uzastopna kvartala ekonomskog pada, Amerika je već u recesiji ali ekonomisti Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja (NBER) još je nisu proglasili.
Od kada je odbor osnovan 1978. godine, bilo je šest recesija i njihovi počeci su objavljivani od četiri mjeseca, pa do godinu dana kasnije. Iznenađujuće, pokazatelji na „našoj“ strani Atlantika su više optimistični.


Ekonomije u Evropi (još) rastu, osim u Velikoj Britaniji koja je (prva) počela usporavati. Svi smo do sada čuli da se u Njemačkoj gase radna mjesta i zatvaraju preduzeća. Istini za volju, prema sadašnjim projekcijama, recesija se očekuje sljedeće godine, ali treba stalno imati u vidu da će se do kraja godine desiti po dva sastanka centralnih monetarnih autoriteta sa obje strane Atlantika.

Nisu svi jednako pesimistični

Pod ovim okolnostima, očekivana povećanja kamatnih stopa će povećati vjerovatnoću od nastupanja recesije u mnogim državama. Naznake recesije se mogu osjetiti već ove zime, ali to se neće odraziti na budžetsku potrošnju. Naime, i više nego dovoljno novca je prikupljeno tokom ove godine kao rezultat inflacije.

Uprkos ovim mračnim najavama, veliki broj analitičara je uvjeren da će se inflacija obuzdati posljednjim podizanjem kamatnih stopa. Na kraju, povećanje kamatnih stopa u ovom momentu je, prije svega, sa namjerom anti-inflatornog djelovanja.

Financial Times je nedavno intervjuisao više od 100 ekonomista. Jedna trećina anketiranih je smatrala da neće biti recesije u SAD-u. Ekonomisti očekuju da će potencijalna predstojeća recesija biti blaga ili umjerena, mada to znači da će stotine hiljada Amerikanaca ostati bez posla.


Procjene se razlikuju, ali se očekuje da će stopa nezaposlenosti sa skoro petodecenijskog minimuma porasti na četiri do šest odsto, što je znatno ispod 10 odsto viđenih tokom recesije od 2007. do 2009. i skoro 15 odsto na početku pandemije. U pogledu trajanja predstojeće recesije, ekonomisti takođe imaju različita mišljenja.

Čemu mi da se nadamo?

Očigledno je da se reakcije na finansijskim tržištima brzo prenose sa jednih na druga. I na ovom tlu ćemo osjetiti ova povećanja kamatnih stopa. Povećanje referentnih kamatnih stopa će se preliti na povećanje kamatnih stopa na kredite, ali i na dužničke finansijske instrumente.

U pravilu, EU kasni s promjenama u ekonomiji za SAD-om. Moguće je da će to biti i sa očekivanom recesijom. Naš region je mnogo vezan za evro. Samim tim se veća pažnja posvećuje kretanju kamatnih stopa na evro i na mjere ECB. U tom kontekstu treba posmatrati i razvoj situacije kod nas. Kod nas se i dalje bilježe stope rasta ekonomije, rekordna zaposlenost, dobro punjenje budžeta, ali i inflacija veća od prosječne u Evropi. Dakle, jesmo u velikoj inflaciji ali još ne i u recesiji.

Istina, velika je mogućnost da recesija nastupi. U Evropu su poremećaji uvezeni zbog rasta dolara i inflacije u SAD. Sada je ista kolilčina robe koja se plaća u dolarima znatno skuplja. Istovremeno, inflacija je uvezena sa svjetskog tržišta, prvenstveno preko cijena energenata i hrane. Naravno, ova povećanja ne pogađaju jednako sve sektore.

Za razliku od nekih ranijih kriza, naučili smo da nas ni štednja neće izbaviti od krize. Veliki finansijski autorieti su u prethodne dvije krize zagovarali štednju. Srećom, pogubnost takvih zagovaranja su sada poznate. Umjesto štednje zagovarana je druga krajnost – izdašni monetarni i fiskalni podsticaji, subvencije i pomoći. Vidimo da se i sa tim mjerama otišlo predaleko. Prema tome, aktuelna inflacija je bila neizbježna. Znamo da u velikoj mjeri zavisimo od Evrope. Pri tom, kakve god da budu kamatne i inflatorne stope u Evropi, kod nas će biti veće.

Prosječan građanin na ovim prostorima će sa ljutnjom primiti objašnjenje da smo u uživali u vremenu jeftinih kredita. Prvo će uporediti kamate na stambene kredite u Evropi, a onda će se prisjetiti da sve banke ostvaruju dobit. Biranim riječima treba mu pojasniti da su kamatne stope ovdje uvijek više nego u Zapadnoj Evropi zato što i naše banke posuđuju novac, a rizik zemlje je veći. Čak i kada se govori o tome da su kamate bile na rekordno niskom nivou. S druge stane, uprkos povećanju kamatnih stopa, još ima smisla podići kredit – ukoliko bude pametno uložen. Kamatne stope su i dalje značajno manje od inflacije.

Kakve god da budu kamatne i inflatorne stope u Evropi, kod nas će biti veće. S druge stane, uprkos povećanju kamatnih stopa, još ima smisla podići kredit – ukoliko bude pametno uložen. Kamatne stope su i dalje značajno manje od inflacije.

U posljednjih nekoliko sedmica se otvoreno govori o tome da je recesija izgledna. Nerijetko se najavljuje i stagflacija. Stagflacija je slična recesiji ali je gora. Nju odlikuje visoki rast cijena u zemlji odnosno inflacija uz „negativan“ ili veoma mali rast privredne aktivnosti odnosno BDP-a i povećanu nezaposlenost. U opisanoj situaciji mjere kojima se bori protiv visoke inflacije istovremeno raspiruju recesiju, uključujući povećanje nezaposlenosti. U isto vrijeme mjere kojima se nastoji ublažiti recesija i nezaposlenost pogoršavaju problem inflacije odnosno rasta cijena. Za sada, kod nas se ne povećava nezaposlenost, a imamo rast ekonomije. Dakle, ovdje nema stagflacije.

Sve u svemu, glasniji su i ubjedljiviji oni koji tvrde da nas, pri ovim okolnostima, izvjesno čeka recesija. Ponajviše zbog rastućih cijena energije i hrane. Za razliku od ranijih projekcija ovaj put je neobično da je tražnja i dalje velika. Nezahvalno je i neozbljno projektovati sljedeću godinu, dubinu i trajanje recesije. Zato treba smanjiti nepotrebne troškove i misliti na budućnost, a projekcije praviti i prilagođavati iz dana u dan.

Za Likvidno.com pisao:

Redakcija Likvidno