Nismo se potpuno pozdravili ni sa krizom uzrokovanom, virusom korona, a na vrata privrede Republike Srpske zakucala je nova – energetska kriza koja je bila okidač za rekordnu inflaciju. Zima je na pragu, a energetski sistem, mahom baziran na proizvodnji električne energije pod najvećim je pritiskom ikada, kaže Pero Ćorić, predsjednik Prvredne komore Republike Srpske u inervjuu za Likvidno.
LIKVIDNO: Kako se privreda Republike Srpske nosi sa još jednom krizom, ovaj put energetskom? Tim prije što se nije potpuno oporavila ni od krize izazvane pandemijom virusa korona.
ĆORIĆ: Republika Srpska u ovom trenutku raspolaže sa kapacitetima za električnu energiju koji podmiruju domaće potrebe, a viškovi se izvoze na ino tržište po berzanskim cijenama koje su daleko veće nego što u ovom trenutku ima privreda RS, a naročito stanovništvo. Ovakav razvoj situacije je za Elektroprivredu Republike Srpske povoljan, ali pod uslovom da su svi energetski kapaciteti u pogonu. Ukoliko bilo koji od njih, a prije svega termoelektrane „ispadnu“ iz sistema, ERS je u poziciji da na berzi mora kupovati električnu energiju po nekoliko puta većim cijenama nego što je prodaje na domaćem tržištu. Za prvih sedam mjeseci 2022. godine u strukturi izvoza najveći udio ima električna energija. Zbog toga treba maksimalno racionalno prići potrošnji električne energije, ne koristiti je za grijanje, što je nažalost izvjesno. To bi moglo da dovede do „raspada“ sistema, koje bi izazvalo mnogo veće negativne posljedice prvenstveno po privredu. Što se tiče nafte i naftnih derivata tu smo sto odsto oslonjeni na uvoz i nikako ne možemo uticati na uvozne cijene, ali se može uticati na konačne cijene za privredu i stanovništvo kroz ukidanje određenih vrsta akciza. Nažalost o ovome se dugo priča, a rezultata po tom pitanju nema.
LIKVIDNO: Koliko je smanjena profitabilnost preduzeća, s obzirom da su poskupjeli i enegenti i repromaterijal, ali su povećana i izdvajanja za plate radnika?
ĆORIĆ: Nezahvalno je u ovom momentu baviti se tom vrstom procjena, jer godina još nije gotova i niko ne može predvidjeti šta će se desiti, posebno ako imamo u vidu prethodni period u kom su se velikom brzinom dešavali različiti poremećaji na tržištu. Uz to, i dalje imamo izuzetno visoku stopu inflacije koja je daleko veća nego što je stopa privrednog rasta, povećanje cijena gotovo svih sirovina koje naši privrednici koriste u proizvodnji, a neke od njih, zbog nestašice na svjetskom tržištu, morali su avansno plaćati, čime su ugrozili i svoju likvidnost. Takođe, nedostatak adekvatnih kadrova i konstantan pritisak na povećanje plata sigurno će se odraziti na smanjenje očekivane dobiti naših privrednih društava. Kada svemu tome dodamo cijene energenata, jedino što sa sigirnošću mogu reći je da nas čeka vrlo neizvjestan kraj godine.
LIKVIDNO: Jesu li neke grane privrede pogođene više od drugih?
ĆORIĆ: Mi smo mala ekonomija, zavisna od uvoza i svi poremećaji na svjetskom tržištu direktno se odražavaju na poslovanje naših preduzeća. U prethodnom periodu imali smo velike oscilacije cijena nafte i naftnih derivata, što je, naravno, najviše problema prouzrokovalo preduzećima koja se bave prevozom roba i putnika, a odrazilo se i na sva ostala preduzeća. Jer skoro da ne postoji nijedno u čijim troškovima ne učestvuje i cijena nafte. S druge strane, s obzirom na konstantan rast cijena građevinskog materijala, različitih komponenti koji se koriste u elektro i metalskom sektoru, kao i materijala koje uvoze naše kompanije iz sektora tekstila i obuće, svako od ovih preduzeća suočava se sa brojnim problemima. Ako uzmete u obzir i aktuelni problem prouzrokovan zabranom izvoza peleta i drugih sličnih proizvoda, onda možemo zaključiti da sve grane, manje ili više, trpe značajne posljedice.
Prema zvaničnim podacima, industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj, u periodu januar-juli 2022. godine, povećana je za 2,2 odsto, u odnosu na uporedni period 2021. godine. Posmatrano po područjima djelatnosti, područje Proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija smanjena je za 3,8 odsto. Ako posmatramo prerađivačku industriju, ukupno posmatrano, ona u ovom periodu bilježi rast od četiri odsto, ali može da nas zabrine i pad proizvodnje tekstila, odjeće, pića, keksa i rafinisanih naftnih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda.
LIKVIDNO: Proizvođači traže da se odluka o zabrani izvoza peleta i drvnih sortimenata stavi van snage ili da se bar ne produžava. Kako teku pregovori?
ĆORIĆ: Kao što je poznato Odluka ističe 22. septembra 2022. godine i ukoliko se ne usvoji nova, automatizmom prestaje zabrana izvoza. Prethodnih sedmica bilo je više sastanaka na ovu temu, a posljednji je održan u Sarajevu u Minstarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, uz prisustvo resornih ministarstava iz Srpske i Federacije BiH i privrednih komora iz BiH. Konačan dogovor nije postignut i ostalo je malo vremena za usaglašavanje. Za sektor drvoprerade pogubno bi bilo da se Odluka ne produži. Činjenica je da strateška preduzeća iz Republike Srpske koja koriste ogrevno drvo, a to su Destilacija Teslić i Metalleghe Silicon (RS silikon) iz Mrkonjić Grada nisu snabdjevena osnovnom sirovinom i svakog dana se može desiti da budu primorani zaustaviti proizvodnju. Veliki dio ogrevnog drveta iz JP Šume Srpske umjesto da je isporučen proizvodnim preduzećima i toplanama, završio je kod precjepača, s obzirom na to da preduzeća koja vrše usluge sječenja i izvlačenja drvnih sortimenata istovremeno i cijepaju ogrevno drvo.
To može u budućnosti biti problem, jer postoji rizik da i tehničko drvo završi kao ogrevno drvo i time ugrozi i ostale drvoprerađivače. S druge strane ogromne količine ogrevnog drveta trenutno su lagerovane i ne mogu se plasirati na domaće tržište. Iz tog razloga trebalo bi dopustiti jedan period maksimalno do 31.oktobra 2022. godine da se iscijepano drvo izveze, da se u međuvremenu snabdiju strateški kupci, a da se poslije tog datuma mogu izvesti samo tržišni viškovi, po ugledu na električnu energiju. Kada se podmire domaće potrebe tek tada se mogu viškovi izvesti po cijenama koje vladaju na ino tržištu. Što se tiče peleta, potražnja na domaćem tržištu je i dalje velika i usaglašeno je da oblovina i pelet moraju biti predmet zabrane do 31. decembra 2022. godine.
LIKVIDNO: Problem nedostatka radne snage iz godine u godinu se samo pogoršava. Povećava li se broj radnika koji dolaze iz drugih zemalja?
ĆORIĆ: Republika Srpska se poslednjih godina, kao i zemlje u okruženju suočava sa sve većim nedostatkom radne snage, a posebno kvalifikovane radne snage, što je djelimično posljedica trenda iseljavanja stanovništva i migracija ka zemljama Evropske unije, loše demografske slike koja se odražava kroz negativan priraštaj, te kroz neadekvatan obrazovni sistem. Zbog svega navedenog evidentno je da sve više privrednih subjekata pronalazi načine da angažuje radnu snagu iz država poput Turske, Filipina, Bangladeša i slično, što je naravno dovelo do povećanog broja radnika koji dolaze iz drugih zemalja. Ipak, i dalje je ovo pitanje potrebno sistemski riješiti kroz povećanje kvote radnih dozvola za strance i lica bez državljanstva uz prethodno jasno utvrđivanje realnih potreba privrede Republike Srpske za radnom snagom.
LIKVIDNO: U kojim oblastima se uglavnom angažuju i mogu li da nadomjeste domaću radnu snagu?
ĆORIĆ: Potrebu za radnom snagom iz drugih zemalja ima svaka privredna grana Republike Srpske. Sve više je zanimanja u Republici Srpskoj koja se kvalifikuju kao deficitarna kao što su pekar, zidar, zavarivač, bravar, kuhar, vozač i sl. Trenutno se radna snaga iz drugih zemalja uglavnom angažuje na poslovima iz oblasti građevinarstva. S obzirom da je riječ o radnicima koji teže mogu uspostaviti komunikaciju na našem jeziku za očekivati je da će u prvom talasu uglavnom dolaziti radna snaga koja će obavljati poslove i pružati usluge bez direktnog kontakta sa kupcima ili poslovnim partnerima. Cilj Republike Srpske bi svakako trebalo da bude i privlačenje stručnjaka iz inostranstva viših kvalifikacija i naprednijih vještina ali i razvijanje sistema identifikovanja, vrednovanja, privlačenja i zadržavanja domaćih talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanje dodatnih edukacija.
LIKVIDNO: Privrednici svake godine apeluju da se određene odluke važne za poslovanje donesu do septembra. Npr. Odluka o smanjenju i suspenziji carinskih stopa za uvoz repromaterijala bez porijekla obično dočeka kraj godine. Da li se nešto promijenilo?
ĆORIĆ: Nažalost, što se tiče pomenute odluke, ona se skoro svake godine usvaja zadnjih dana tekuće godine, iako se analiza prethodne godine i prijedlog za narednu godinu od strane privrednih komora dostavi Ministarstvu spoljne trogivne i ekonomskih odnosa do najkasnije kraja jula. S obzirom da je ovo izborna godina, upitno je kada će biti formirane Vlade RS i FBiH kao i Savjet ministara. Što se tiče Vlade Srpske, uvjeren sam da će nova Vlada usvojiti konačan tekst Programa ekonomskih reformi (PER 2023-2025), u decembru 2022. godine. Veoma je važno da se zakonska rješenja od kojih zavise uslovi poslovanja za narednu godinu (npr. najniža plata za narednu godinu) usvoje do kraja septembra, a najkasnije do kraja oktobra, kako bi privrednici bili u poziciji da u svoje pregovaračke politike, prije svega sa ino partnerima uvrste dodatna opterećenja proistekla iz tih rješenja.
LIKVIDNO: Ekonomisti su saglasni da je prošlo vrijeme jeftinih kredita. Da li je došlo do rasta kamatnih stopa za privredu i na našem tržištu?
ĆORIĆ: S obzirom da je prisutna inflacija najveća u poslednjih nekoliko decenija, da su recesija i energetska kriza prisutne u skoro svim razvijenim zemljama očekivati je da će i euribor rasti. Cijene kredita na zapadu rastu, iz razloga što su centralne banke razvijenih zemalja u nekoliko navrata povećavale referentnu kamatnu stopu, što znači da one prikupljaju novac u svoje trezore. Na taj način manje novca ostaje u opticaju, a onda rastu cijene i u komercijalnima bankama i drugim finansijskim institucijama. BiH jedan dio novčanih sredstva pozajmljuje u inostranstvu, pa će automatski doći do povećanja kamatnih stopa na takav pozajmljeni kapital. Posljedično, plasman takvog novca će svakako biti po većim kamatnim stopama. Za sada nema velikih promjena, ali se očekuje da banke i kod nas povećaju kamatne stope. Ovakav scenario se očekuje krajem godine, kada će porasti kamatne na oročenu štednju. Neke banke već povećavaju kamate na kredite. Očekujem da u Republici Srpskoj rast kamata neće biti brz i nagao, s obzirom da nismo tržište sa velikim kapacitetom potrošnje.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar