Prodajom obveznica na Banjalučkoj berzi Republika Srpska nedavno se zadužila za 39,12 miliona KM. Na aukciji je dostignuta kamatna stopa od 4.5% i veća je od onih na ranijim aukcijama. S druge strane, povećane su i maksimalne stope zaduživanja na stranim tržištima.
“Problem je što domaća tražnja često nije dovoljna da se ostvari planirani obim emisija obveznica. Kada se izađe na inostrana tržišta, nestaje “prednost domaćeg terena”, te kamatne stope isključivo zavise od interesa za ulaganje”, rekao je u intervjuu za Likvidno Milan Božić, direktor Banjalučke berze.
LIKVIDNO: Republika Srpska nedavno je povećala kamatne stope po kojima će se zaduživati na domaćem i stranim tržištima. Zašto je, po Vašem mišljenju, došlo do toga?
BOŽIĆ: Odluka o povećanju limita za kamatne stope je vjerovatno motivisana namjerom da se stvori fleksibilniji okvir za zaduživanje, s obzirom na kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima. U posljednje vrijeme su naročito uvećane kamatne stope na američke obveznice, što utiče na cijenu duga i ostalih zemalja. Na cijenu novca utiču i poremećaji na energetskim tržištima koji dodatno opterećuju državne bilanse.
LIKVIDNO: Zašto su kamate za ulagače na stranim tržištima veće od onih za domaće?
BOŽIĆ: Više je faktora koji utiču na povoljnije zaduživanje na domaćem tržištu. Domaći institucionalni investitori (banke, osiguranja, fondovi) posluju prema regulativi koja favorizuje ulaganja na domaćem tržištu, pri čemu postoje i ograničenja za ulaganja na inostranim tržištima. Na taj način se stvara značajna tražnja za državnim obveznicama koja održava kamatne stope na nižim nivoima od od onih koji se mogu postići na inostranim tržištima. Problem je što domaća tražnja često nije dovoljna da se ostvari planirani obim emisija obveznica. Kada se izađe na inostrana tržišta, nestaje “prednost domaćeg terena”, te kamatne stope isključivo zavise od interesa za ulaganje. Pri tome, u mnogim zemljama postoje velika ograničenja za banke, osiguranja i fondove za ulaganje u države koje nemaju investicioni rejting. Standard & Poor je dodjelio BiH “B”-rejting što se na inostranim tržištima ne smatra investicionim rejtingom. Više kamatne stope stoga odražavaju njihove procjene da su rizici ulaganja u takve obveznice značajno veći. Stoga je veoma važno da se uvećava kapacitet domaćeg tržišta kapitala, kako bi se troškovi javnog zaduživanja smanjivali.
LIKVIDNO: Kakvi su indirektni efekti?
Važno je napomenuti i indirektne efekte, jer se trošak kamate na domaćem tržištu pojavljuje kao prihod domaćih investitora, tako da je sa stanovišta cjelokupnog društva ukupan trošak nula. Pored toga, domaće banke, osiguranja i fondovi će plaćati poreze na dobit koja se formira i od kamata od ulaganja u obveznice, pa se tako neposredni troškovi zaduživanja na domaćem tržištu još više umanjuju. Kada se obveznice prodaju na inostranom tržištu plaćene kamate predstavljaju prihod institucionalnih investora drugih država, na koje te države ubiru poreze. Plaćene kamate investitorima na inostranim tržištima direktno smanjuju bruto domaći proizvod.
LIKVIDNO: Da li je maksimalna stopa od devet odsto previsok prinos na obveznice?
BOŽIĆ: U pitanju je maksimalna kamatna stopa po kojoj se Republika Srpska može zadužiti. Kolika će biti stvarna kamatna stopa zavisi od interesa investitora za naše obveznice. Sa stanovišta emitenta obveznica vjerovatno bi bilo racionalnije da se utvrđeni limiti ne objavljuju, jer se tako utiče na očekivanja investira. Trendovi na međunarodnim finansijskim tržištima su trenutno nepovoljni za obveznice koje su emitovale zemlje u regiju. Rast kamatnih stopa je uticao na to da se trenutno (5.8.2022) obveznicama Crne Gore na Frankfurtskoj berzi trguje uz veliki diskont pri čemu je efektivna kamatna stopa 8,5%, a obveznicama Srbije po kamatnoj stopi od 6% (8.8.2022).
Standard & Poor je dodjelio BiH “B”-rejting što se na inostranim tržištima ne smatra investicionim rejtingom.
LIKVIDNO: Kakva su očekivanja? Hoće li ove obveznice izazvati interesovanje, s obzirom na prinos?
BOŽIĆ: Na posljednjoj emisiji petogodišnjih obveznica Republike Srpske na Banjalučkoj berzi postignuta je kamatna stopa od 4,5%, uz 12 miliona KM više tražnje nego što je Ministarstvo finansija Republike Srpske ponudilo na javnoj ponudi. Ako dođe do dodatnog rasta kamatnih stopa obveznice Republike Srpske će postati još atraktivnije za investiranje, ne samo za banke, osiguravajuća društva i fondove, već i za fizička lica koja na depozitima u bankama u BiH drže više od 14 milijardi KM. Trenutno neke komercijalne banke i Centralna banka BiH imaju problema sa viškom likvidnosti, te bi emisije obveznice koje bi bile prilagođene štedišama bile najbolje rješenje za buduće emisije obveznica Republike Srpske. Takve emisije su već realizovane u nekim evropskim zemljama.
LIKVIDNO: Da li je emitovanje obveznica sa većim kamatama trend i u drugim zemljama?
BOŽIĆ: Centralne banke razvijenih zemalja su počele se podizanjem referentnih kamatnih stopa. To se odmah odrazilo i na rast kamatnih stopa na obveznice u drugim zemljama. U kratkom vremenu smo od negativnih kamatnih stopa na obveznice došli do rasta kamatnih stopa.
LIKVIDNO: Postoje li, u uslovima velike inflacije, sigurna tržišta obveznica?
BOŽIĆ: Uz visoke stope inflacije može se očekivati rast kamatnih stopa. Rast kamatnih stopa opterećuje javne finansije sa dodatnim troškovima kamata što nepovoljno utiče na kretanja na tržištima obveznica.
LIKVIDNO: Ko, u finansijskom sistemu BiH, emituje obveznice? Jesu li to isključivo entitetske vlade ili u BiH postoje i firme koje na taj način dolaze do kapitala?
BOŽIĆ: Obveznice emituju entitetske vlade, jedinice lokalne samouprave i privredna društva (kompanije, banke, mikrokreditne organizacije, osiguravajuća društva). Na Banjalučkoj berzi je trenutno razvijenije tržište obveznica koje emituju privredni subjekti u odnose na ostale berze u regiji.
LIKVIDNO: Koliki je udio hartija od vrijednosti koje emituje javni sektor u ukupnom prometu Banjalučke berze?
BOŽIĆ: Udio obveznica i trezorskih zapisa u ukupnom prometu u 2022. godini je oko 60%. U 2021. godini 57% ukupnog prometa se odnosilo na javne ponude dužničkih hartija od vrijednosti.
LIKVIDNO: Već sedam godina Banjalučka berza provodi multilateralne kompenzacije. Koliko je dugova kompenzovano za to vrijeme?
BOŽIĆ: Od uspostavljanja sistema ukupno je kompenzovano 1,07 milijardi KM obaveza i potraživanja.
Na Banjalučkoj berzi je trenutno razvijenije tržište obveznica koje emituju privredni subjekti u odnose na ostale berze u regiji.
LIKVIDNO: Raste li s vremenom interes za ovu vrstu poravnanja među predzećima?
BOŽIĆ: Multilateralne kompenzacije su se pokazale kao efikasan mehanizam smanjenja nelikvidnosti u privatnom i javnom sektoru. Sve je veći broj učesnika koji na dobrovoljnoj osnovi učestvuju u multilateralnim kompenzacijama. Pored svih privrednih subjekata i javnih institucija iz Srpske, za učešće u kompenzacijama se prijavilo i 343 preduzeća iz Federacije BiH. Većina učesnika je uvidjela prednosti izmirivanja obaveza i naplate potraživanja bez korišćenja novca, te time i oslobađanja novčanih sredstava za druge poslovne aktivnosti.
LIKVIDNO: Euribor raste, banke najavljuju rast kamata prema klijentima, inflacija i dalje ne posustaje, analitičari najavljuju recesiju za početak naredne godine. Kakva su Vaša očekivanja?
BOŽIĆ: Rast inflacije je već doveo do rasta referentnih kamatnih stopa, što će povećati troškove zaduživanja preduzeća. Problemi koji su uzrokovani globalnim zastojima u transportu, te geopolitičkim tenzijama i rastom cijena energenata će dodatno negativno uticati na globalnu privrednu aktivnost.
S obzirom da se cijene električne energije kod nas još uvijek održavaju na znatno nižim nivoima u odnosu na regiju i Evropu, vjerujem da će privredni subjekti lakše podnijeti rast cijene nafte i ostalih sirovina koje uvozimo. Dodatne prilike za izvoz će takođe povoljno uticati na izvozno orjentisana preduzeća, tako da ova kriza može dugoročno imati i neke pozitivne efekte.
Najveći problem, koji se obično ne vidi iz podataka o kretanju društenog proizvoda, je pad životnog standarda koji je rezultat rasta cijene hrane i energenata. Stoga su neohodno mjere koje će dugoročno smanjiti zavisnost od uvoza i stimulisati domaću proizvodnju. Dobar primjer su najavljene promjene koje omogućavaju domaćinstvima da instalacijom solarnih panela na svojim kućama postanu i proizvođači energije koju troše. Krize su prilika da se sagledaju svi bilansi u trgovini sa svijetom i pronađe način da se uvozni proizvodi zamjene sa domaćim. Na isti način treba sagledati i platne bilanse te utvrditi koji dio kapitala možemo kreirati iz domaćih izvora i tako smanjiti negativne uticaje na društveni proizvod koji nastaje kada strancima plaćamo kamate i dividende.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar