Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u šest mjeseci iznosio je 23,2 milijarde KM i veći je za 41,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene Marinković je rekao da je izvoz iz BiH u šest mjeseci iznosio 9,3 milijarde KM, što je više za 39,17 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, dok je uvoz bio 13,9 milijardi KM I veći je za 42,4 odsto u odnosu na prvo polugodište lani.
U pomenutom periodu pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 2,28 odsto i iznosi 66,6 odsto.
“Privreda BiH ide iz krize u krizu. To zaključujemo osvrćući se na 2020. godinu, vrijeme pandemije virusa korona, 2021. kada je došlo do oporavka i stabilizacije privrednih kretanja u zemlji, te na ovu godinu i ukrajinsku krizu koja je ostavila traga i na privredu BiH”, rekao je Marinković.
Početkom 2022. godine globalna kriza u BiH je manifestovana kroz poremećaj lanaca u nabavci povećanjem cijene energenata. Posmatrano po mjesecima, januar i februar su bili stabilni, ali kada je počela ukrajinska kriza krajem februara, to se automatski odrazilo na privredu u martu, kada smo zabilježili veliki uvoz robe u BiH”, navedeno je u prezentaciji.
Marinković je naveo da se lanac nabavke tada poremetio, da se do sada na neki način stabilizovao, ali da su cijene po kojima se trguje ostale znatno visoke, što se odrazilo na ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH.
“U vrijednosnom smislu sa oko 40 odsto bilježi se rast i uvoza i izvoza, pri tome se ne radi o količinskom, niti robnom povećanju uvoza i izvoza u značajnoj mjeri, nego je riječ o povećanju cijena”, istakao je Marinković.
On kaže da je Evropska unija i dalje najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH, jer učestvuje sa 72,7 odsto izvoza i 64,4 odsto uvoza.
U šest mjeseci na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, što je više za 37,22 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iz EU iznosio oko devet milijardi KM I veći je za 36,14 odsto u odnosu na isti period 2021.
Zamjenik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore Momčilo Komljenovioć rekao je da je najznačajniji partner BiH po obimu razmjene iz EU Hrvatska, u koju je u šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,3 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 2,4 milijarde KM.
“Najveći rast ostvaren je u izvozu električne energije, oko 210,8 miliona KM, tkanine u vrijednosti oko 109,3 miliona KM, te hula-hop čarape 61,6 miliona KM, dok se najviše uvozilo naftnih ulja i ulja dobijenih od bitumenskih minerala oko 846,4 miliona KM, šećer od šećerne trske ili šećerne repe oko 59,4 miliona KM, te hula-hop čarape 49,7 miliona KM”, rekao je on.
Nakon EU, zemlje Cefte drugi su najznačajniji partner u robnoj razmjeni, sa 19 odsto izvoza i 15,8 odsto ukupnog uvoza.
Na tržište Cefte za šest mjeseci, iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 1,76 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine veći je za 61,23 odsto, dok je uvezena roba u vrijednosti od 2,2 milijardi KM, što je za 37,62 odsto više u odnosu na prvo polugodište lani.
“Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz Cefta regiona je Srbija, na čije tržište je izvezena roba u vrijednosti od oko 1,29 milijardi KM što je za 43,02 odsto više u odnosu na prvo polugodište lani, dok je uvezena roba u vrijednosti oko dvije milijarde KM, što je za 28,78 odsto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2021”, navodi Komljenović.
BiH je u Srbiju najviše izvozila električnu energiju i to u vrijednosti od oko 307,14 miliona KM, koks ili polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja oko 246,68 miliona KM, dok su se najviše uvozila naftna ulja i ulja dobijena iz bitumenskih minerala oko 322 miliona KM, te toplo valjani pljosnati proizvodi od željeza oko 64,37 miliona KM.
Obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa zemljama Efte za šest mjeseci iznosio je oko 853 miliona KM /oko 224 miliona KM izvoza i oko 629 miliona KM uvoz/ što je više za 244 odsto u odnosu na isti period lani, a najznačajniji partner zemalja Efte je Švajcarska sa kojom se obavlja gotovo sva spoljnotrgovinska razmjena, koja iznosi 807 miliona KM.
Kada je riječ o ostalim tržištima, Komljenović je rekao da su po obimu razmjene, najznačajniji partneri Turska i Kina, te dodao da je ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio 916 miliona KM od čega je uvoz 750 miliona KM, a sa Kinom ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene iznosio je oko 405 miliona KM od čega je uvoz 379 miliona KM.
Na prezentaciji je zaključeno da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene ukazuju na povećanje i izvoza i uvoza u dvocifrenim brojevima, da BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda nakon čega iste proizvode izvozi, što je jedan od uzroka visokog deficita, koji se stalno i povećava.
“Nestabilnost na svjetskom tržištu, uzrokovana prvenstveno problemima u lancima snabdijevanja još u periodu kovid pandemije, a energetska kriza, recesija, moguća svjetska stagflacija dovele su do povećanja cijena na opštem nivou što pokazuju i podaci
spoljnotrgovinske razmjene u posmatranom period”, navode iz Komore.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar