Zavod za zapošljavanje Republike Srpske izdao je 593 radne dozvole radnicima iz inostranstva za prvih šest mjeseci ove godine.
Trenutno je najviše radnika iz Srbije, Kine i Albanije, ali sve češće dolaze i oni iz Turske, Pakistana, Nepala, Bangladeša.
“Nakon izmjenjene odluke Vlade Republike Srpske o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva izmjenjena je i kvota za izdavanje radnih dozvola stranim državljanima za 2022. godinu te ista iznosi 1.400 radnih dozvola, od čega je 1.000 za novo zapošljavanje i 400 produženje, ranijih izdatih radnih dozvola”, navode u Zavodu.
Turski neimari na banjalučkim gradilištima
“Mustafa, Onur, Mehmed!”
“Turski slabo govorim, ali imena znam, to je za sada dovoljno”, kaže Harun, poslovođa jednog gradilišta u centru Banjaluke.
Ovo je jedno od gradilišta firme “Bosfor mason constructions” na kojem su angažovani radnici iz Turske.
Plata nije za javnost
“Jedino riješenje bilo je angažovanje stranih”, navodi Golubović.
A to košta. Jer, uz platu zbog koje i dolaze iz zabačenih dijelova Turske, potrebno je platiti avionske karte, smještaj, hranu, medicinske preglede, prevodioca.
“To su ljudi. To nije isto kao kad uvezete mašinu, pa je održavate. Oni imaju svoje zahtijeve, potrebe”, kaže Golubović.
Plata koju dobijaju ipak nije za javnost.
Fali radnika svih profila
Nedostatak radne snage najizraženiji je u građevinarstvu, ali to nije jedina oblast.
“Prema djelatnostima najviše radnih dozvola je izdato u oblasti građevinarstva, umjetnosti, zabave i rekreacije, prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo, te uslužnih djelatnosti”, navode u Zavodu za zapošljavanje.
Radna dozvola izdaje se isključivo ukoliko se na evidenciji nezaposlenih lica koju vodi Zavod za zapošljavanje ne nalaze lica sa kvalifikacijama koje traži poslodavac.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kaže da naše tržište vapi i za trgovcima, konobarima, građevinskim radnicima, radnicima u poljoprivredi.
Uvoz radne snage, naglašava Trivić, nije naš izum.
“Hrvatska trenutno izdaje oko 100.000 radnih dozvola za strance. Srbija je sa tim takođe daleko odmakla. BiH je još na početku ove priče. Ne treba od toga bježati, ako nemate dovoljno radne snage, morate ili ugasiti radno mjesto ili dovesti radnika iz inostranstva”, navodi Trivić.
O ovome je trebalo ranije razmišljati
Savez sindikata Republike Srpske godinama je upozoravao da nemamo neograničenu količinu radne snage. Poručuju o ovome je trebalo ranije razmišljati.
Riješenje je, kategoričan je Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata, našem radniku dati platu od koje može da živi.
“Ne možete očekivati da radnik bude zadovoljan platom od 500 ili 600 maraka. Uz to da poslodavac ne poštuje osnovna prava koja radnik ima po Zakonu o radu, pa radna sedmica traje i do 50 sati, prekovremeni sati se ne plaćaju, nema godišnjeg odmora, zaštite na radu”, kaže Stanković.
S druge strane, navodi, poslodavci su navikli da bilježe dobit iz godine u godinu i ostvaruju dodatne benefite koje pružaju javne institucije.
“Ovih dana pregovaramo o novom povećanju najniže plate. Vi ne bi vjerovali na koliki otpor nailazimo u poslovnoj zajednici. Znate li do čega će to dovesti? Do novog odlaska radnika, čitavih porodica, iz Republike Srpske. Radna mjesta se ne čuvaju tako, tako mogu samo da se ugase”, kategoričan je Stanković.
Privredi Srpske nedostaje 10.000 radnika
Istraživanje Privredne komore Republike Srpske pokazalo je da domaćoj privredi trenutno nedostaje gotovo 10.000 radnika.
“Ogroman je nedostatak svih profila radnika. Već smo upućivali inicijativu da se poveća kvota radnih dozvola za strane radnike”, kaže Dragana Kokot, generalna sekretarka Privredne komore Republike Srpske.
Trend izbjegavanja privrede i zapšljavanja u javnom sektoru prisutan je godinama,
“Prema našim podacima, za prvih pet mjeseci ove godine nezaposlenost u Srpskoj opala je za 12.7 odsto. U isto vrijeme, zaposlenost u industriji povećana je za svega 1.2 odsto. Postavlja se pitanje gdje su ti ljudi”, kaže Kokot.
Komora je uputila dopis Zavodu za zapošljavanje tražeći odgovor na ovo pitanje. Kokot kaže da je pretpostavka da je dio radnika koji više nije na spisku Zavoda, pokrenuo vlastiti posao, dio zaposlen u javnom sektoru, a dio se nažalost iselio.
Uvoz može, ali ne na ovaj način
“Otvaranjem prostora za nekontrolisan uvoz radne snage, pogotovo za dolazak ljudi koji kulturološki nemaju nikakve veze sa nama i koji ne mogu da budu kroz jedan dugi period integrisani u naše društvo, može da nam napravi autogol od koga se nećemo moći oporaviti”, smatra direktor Agencije Spektar Miroslav Vukajlović.
Mišljenja je da nije dovoljno da poslodavac samo dokaže da mu nedostaju radnici određenih kvalifikacija. Mora postojati maksimalan broj dozvola koje se odobravaju.
Evropska unija je državama članicama dala pravo da same uređuju vlastita tržišta rada. Međutim, koliko su uslovi strogi govori činjenica da npr. državljani Hrvatske, unazad nekoliko godina, nisu imali nesmetan pristup tržištu rada starih država članica.
“Dobiti dozvolu za rad i boravak u nekoj od zemalja zapadne Evrope dugo je bila nemoguća misija. Nove države članice Unije, pa i one koje pretenduju da to budu, poput Srbije, ušle su u jednu avanturističku priču privlačenjem stranih investitora tako što dozvoljavaju nesmetan uvoz radnika iz Afrike i Azije”, mišljenja je Vukajlović.
Smatra da ozbiljne države strogo biraju tržišta sa kojih žele radnu snagu.
“I to je opravdano, jer su svjesne problema koje nosi nasilna integracija u društvo stanovnika koji kulturološki nisu kompatibilni. Tema je delikatna, ali nekontroisanim uvozom radnika, dugoročno gledano, problem možemo napraviti domaćem stanovnštvu, pa i dodatno podstaći iseljavanje”, navodi Vukajlović.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar