Ekonomija Izdvojeno Struka

U zdravom tijelu zdrave finansije

Zašto je važno voditi higijenu tijela i uma, i kakvu vezu imaju zdravo tijelo i finansije? Kako štediti u vremenu opšte krize i niskih kućnih budžeta, za Likvidno.com je pisao doktor ekonomskih nauka Miloš Grujić.

Nedavno je završena još jedna sezona NBA lige. Uživanje uz bravure najboljih košarkaša na planeti nas navede da pričamo o zaradama igrača. Na šta troše novac vrhunski sportisti, a na šta mi, „obični smrtnici“? U kakvoj su vezi vrhunski sport i lične finansije svakog pojedinca? 

Vrhunskog, i obično mladog, sportistu do uspjeha dovode odlike kao što su snažna volja, posvećenost ciljevima, disciplina, odricanje, držanje i praćenje ostvarivanja planova. Identično je i sa ličnim finansijama. Dakle, od uspješnih sportista treba učiti.

Definicija uspjeha: Volja, posvećenost ciljevima, disciplina, odricanje, držanje i praćenje ostvarenih planova!

Na neke poteze se možemo ugledati. Na neke sigurno ne ali teško ćete vidjeti Stefa Karija kako svakodnevno troši novac na sitna kafanska zadovoljstva, jer će mu takav stil i način života kompromitovati njegovo osnovno sredstvo za rad kojim zarađuje enormne pare. To nikako ne znači da i on ne bi volio da se svakodnevno opusti, niti da to, sa vremena na vrijeme, ipak sebi ne priušti.
Istini za volju, NBA liga je vrhunac karijere za profesionalnog košarkaša, kako u sportskom tako i finansijskom smislu a mnoge NBA zvijezde nisu u stanju iskoristiti priliku koju su dobili i stvoriti pristojan život.

Ipak, o tome nekom drugom prilikom. U nastavku ćemo se fokusirati na odnos vrhunskog rezultata i vrhunskih ličnih finansija.

Kako doći do vrhunskih ličnih finansija?
Prva lekcija je „Vježbaj.“ Redovno.

Sebi i porodici najviše vrijedimo kada smo zdravi i raspoloženi. Zato – živi zdravo. Kada treniramo bolje se osjećamo i više mislimo na svoje zdravlje. Samim tim se i hranimo zdravije. Posljedica toga je da ne trošimo na nezdravu hranu. Dakle, pazićemo koliko trošimo i na kakvu hranu.

Druga lekcija je “Ulaži u sebe”. Uvijek.

Osim vježbe, važno je ulagati u sebe. Misao da je uvijek poželjno ulagati u sebe nije tek fraza. Na primjer, možemo da učimo iz knjiga ili sa interenta, možemo da čitamo ili da gledamo biografije uspješnih ljudi. Iz njihovih primjera naučićemo kako da više cijenimo svoje vrijeme. Dobro je napraviti razliku između knjiga iz kojih se uči, štampe iz koje se stvarno informišemo i knjiga uz koje se odmara u slobodno vrijeme. Što je čovjek više u „struci“ sa većim žarom čita knjige koje mu unapređuju vještine od kojih zarađuje. 

Treća lekcija je postavljanje realističnih planova.

Sljedeća važna lekcija je da treba da se držimo konkretnih i ambicioznih, ali realističnih planova. Većina nas i većina ljudi koje poznajemo nema zarađene milione.

Uzmimo za grubi primjer našeg poznanika koji čitav radni vijek radi(o) za platu od oko 1.500 maraka, odnosno oko 18.000 maraka godišnje. Do kraja radnog staža neto plata koju je zaradio iznosi 720.000 maraka.

Primjer je zaista grub, ali ukazuje na to da sve i da se solidna plata udvostruči, mi ili neki naš prosječan poznanik nećemo, odvajanjem od nešto veće plate od prosjeka, odvojiti milion za kupovinu nekretnine na moru. Za milionsku zaradu od plate treba da radimo 40 godina za platu od 2.083 marke, ali trebamo usput i nešto jesti. 

Dakle, kao i sportisti, treba da se spremimo i da se držimo zadatih okvira. Ako ne definišemo šta su nam prioriteti, mnogi izdaci djelovaće hitni i neizbježni. Zbog toga je poželjno, po uzoru na preduzeća, da nastojimo da planiramo koje iznose ćemo potrošiti na šta tokom godine.


Na primjer, neki od troškova za koje znamo da ćemo ih imati su troškovi za „ljetovanje”, „osiguranje“, „kredit“, „obnovu garderobe“, „struju“, a onda za „knjige“, „teretanu” i tome slično. Poželjno je da isplaniramo „punjenje“ tih fondova tokom godine i da pratimo to „punjenje“. Kao najčešća greška, najčešće se prepoznaje prenaglašena nametnuta rigidnost pri ispunjenju plana. 

“Važno je da planiramo koje iznose ćemo da potrošimo tokom godine!”

Često se desi da ljudi isprazne jednu kasicu ili teglicu, recimo „za struju” i onda posude novac jer im treba da plate račune. Još gore je ako uzmu pozjamicu, jer se na nju plaća kamata, umjesto da se preraspodjele drugi troškovi i štednju ili da se odrekni nečega pomalo trivijalnog.

Ma koliko dobro nastojali da planiramo, život će nas iznenadi. Nekad neprijatno, a nekad prijatno. Zato i jeste lijep. Najbolje se spremamo za nepredviđene situacije kada se držimo plana. Međutim, u planu treba predvidjeti i negativne ili nepoželjne ishode. Na primjer, da budemo spremni da ćemo platiti cijeli račun kada izađemo na piće. Ponekad ćemo podijeliti troškove, a ponekad će nas neko i počastiti. U prosjeku, svako drugo piće koje popijemo smo mi platiti. Na kraju, možda malo budete zaobilazili sjedeljke i posvetite se svom tijelu. Duže „trajete“ i bolje radite ako pazite na sebe.

Da li trošimo mnogo novca na zabavu?
Štednja i ulaganje su odricanje od tekuće potrošnje

Štednja i ulaganje su odricanje od tekuće potrošnje. Naravno da pretjerivanje i odlazak u krajnost donose samo kontraefekat. Međutim, treba imati na umu da će nam se u određenom momentu situacija sa ličnim finansijama bitno promijeniti. To može biti tek (ili već) kada odemo u penziju. Tada će nam mjesečni prihodi i rashodi biti značajno manji. Upravo zbog toga je poželjno da planiramo troškove i da trošimo manje nego što zarađujemo, te da ulažemo u budućnost.

Istini za volju, nerijetko saznamo o nekim nepromišljenim potezima i ulaganjima sportista. Za ovu priliku ćemo takve ludorije zanemariti. Kao što ćemo zanemariti i milione ostalih koji nisu uspjeli u svom cilju: da pobijede protivnika i budu najbolji.

Fokusirajmo se na težnju da se uz što manji rizik i trošenje vremena i energije dostigne zacrtani cilj, odnosno da pobijedimo sebe i svoj, često prenaglašeni, hedonizam i pristrasnost prema sadašnjosti. Na primjer, kratke bilješke na frižideru ili u telefonu u velikoj mjeri olakšavaju uštedu.

Pravite spisak za kupovinu

Najlakše je da sve što treba kupiti zabilježimo čim se toga sjetimo. Nerijetko imamo spisak stvari koje treba da dokupimo kada se potroše: kafa, šećer, pasta za zube i tome slično. U kupovini nećemo kupiti ništa mimo toga. U prosjeku, u redovnu kupovinu namirnica idemo najmanje 25 puta godišnje. Pretpostavimo da na svakoj kupovini, uz pomoć bilješki, uštedimo 20 maraka. Na ovaj način ćemo na kraju godine oko 500 maraka. Osim toga, ceduljice pomažu da izbjegavamo kupovinu svega što vam ne treba. Ukratko, i kupovinu je poželjno planirati a ušteđeni iznos možemo namijeniti za nešto.

Vrijedi li pokušati „uštede“ odvojiti i pratiti koliko je to za godinu dana? Ako ništa, bolje ćemo planirati i evidentirati troškove. To je prvi korak ka mirnijoj budućnosti. Bićete sebi zahvalni kada se nakon nekog vremena počastite novcem od sitnih ulaganja. Ta zahvalnost je za pojedinca kao NBA prsten za vrhunskog košarkaša.

Za Likvidno.com pisao:

Redakcija Likvidno