Ekonomija Izdvojeno Vijesti

Kriptovalute – neopipljiva imovina, opipljiv profit

Iako je ovih dana tržište kriptovaluta pokazalo svoje slabosti, i dalje je interes za najmoćnijim nevidljivim novcem velik. Iako je bitkoin neopipljiva imovina, profit je i više nego opipljiv.

Kako trgovcu kojem nudiš ugovor o plaćanju kriptovalutama objasniti o čemu je riječ? Predrag Stamenković radi kao prodajni agent aplikacije Lova.ba.

Lova.ba na 20 lokacija u Banja Luci

Riječ je o aplikaciji kojom vlasnici kriptovaluta mogu da plaćaju u kafićima, taksi službama, trgovinama. U Banjaluci se može koristiti na više od 20 lokacija. Plan je da mreža bude proširena na više od 1000 lokacija do kraja godine.

“Na prvu, ljudi imaju otklon prema kriptovalutama, jer su nešto relativno novo. Međutim, kada trgovcu objasnite da umjesto bankarske provizije koja ide i do pet odsto, plaćanje ovom aplikacijom košta svega 0.6 odsto, spremni su da saslušaju”, kaže Stamenković.

“Lova račun” je račun na kojem se nalaze i konvertibilne marke i kriptovalute. Trgovcu kojem se roba ili usluga plati kriptovalutom na račun se prebacuju konvertibilne marke, jer se u pozadini vrši konverzija valuta.

Ova aplikacija je dostupna od decembra 2021. godine, a već je zabilježila oko 2000 korisnika. Uz to, dostupna je korisnicima prve kriptomjenjačnice u BiH, banjalučke BCX.

Kriptovalute zakonski djelimično regulisane

Nedavnim usvajanjem Nacrta Zakona o izmjeni i dopunama zakona o tržištu hartija od vrijednosti u Narodnoj Skupštini, Republika Srpska ušla je u postupak uređenja poslovanja kriptovalutama. Nacrt zakona izradili su Ministarstvo finansija i Komisija za hartije od vrijednosti.

Izmjenama zakona Komisiji za hartije od vrijednosti daje se uloga da vodi evidenciju lica koja pružaju usluge razmjene virtuelnih valuta i depozitarnih usluga novčanika te ona sarađuje i razmjenjuje podatke, informacije i dokumentaciju sa drugim nadležnim organima u vezi sa sprovođenjem zakona i drugih propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Anto Antunović vlasnik firme Alt Menadžment za regiju Srbije i Republike Srpske, koji je učestovao u pripremama nacrta zakona u zemljama regije, rekao je u okviru panela “Kriptovalute – digitalni novac za digitalno doba” na nedavo održanom Jahorina Bizis Forumu, da je osim zakona potrebno raditi i na praksi. Antunić smatra da se Zakoni ovdje pišu teoretski, te da nam treba puno prakse u tom čitavom sistemu.

“Ja posjedujem 99 posto imovine u kriptovalutama i problem je ako tu imovinu moram unovčiti, gubi se likvidnost, gubi se na transakcijama i vremenu. Jer ja moram svoje tradeove završiti, kriptovalute unovčiti, platiti procente za to unovčavanje i to su stvari koje bih ja želio mijenjati”, kazao je Antunović.

Ekonomista Miloš Grujić smatra da bi od ovog zakona korist imala i Srpska koja bi regulisala “sive zone”, ali i šira javnost.

Šta su kriptovalute?

Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca koji je decentralizovan i dostupan samo u elektronskoj formi. Iza njega ne stoji jedan autoritet, poput centralne banke, nego “rudari” koji potvrđuju trasakcije.

Već danas, kriptovalute su ekvivalent tradicionalnom novcu, posebno kada je riječ o uvozu robe iz npr. Kine.

“To je mnogo brže i jednostavnije u odnosu na bankarski sistem koji i dalje radi na SWIFT kodu, gdje devizne transakcije traju dva do tri dana, uz niz bakarskih provizija”, objašnjava Boris Majstorović, izvršni direktor kriptomjenjačnice Balkan cripto exchange.
Najveća mana kriptovaluta je što ni 12 godina od pojave nemaju stabilnu vrijednost. Cijena im varira i za 50% u mjesec dana, pa se s jedne strane može mnogo zaraditi, ali i mnogo izgubiti.

Majstorović smatra da bi jasnom zakonskom regulativom svi učesnici u poslovima sa kriptovalutama bili pravno zaštićeni.

Apelujem jedino da se oblast ne prereguliše. Ovo je mlada djelatnost i kada bi se regulisala previše oštro, bojim se da se može ugasiti cijela oblast koja bi imala perspektivu u Srpskoj“, smatra Majstorović.

Bitkoin – prva među kriptovalutama
https://unsplash.com/photos/Lta5b8mPytw?utm_source=unsplash&utm_medium=referral&utm_content=creditShareLink

Najpoznatija, i prva kriptovaluta u svijetu je bitcoin. Nastala je 2009. godine, a kao njen tvorac zabilježen je izvjesni Satoši Nakamoto. Postoji li zaista ili je riječ o grupi entuzijasta, nikada nije otkriveno, a upravo je Nakamoto propisao način funkcionisanja bitkoina.

To je decentralizovana digitalna valuta, koju ne kontroliše centralni autoritet, kao što je to npr. Centralna banka u slučaju tradicionalnog novca. Na ovu valutu ne utiče inflacija, jer je propisano da ne može postojati više od 21 milion bitkoina. Kao i druge vrste kriptovaluta, a procjenjuje se da ih danas postoji oko 15.000, generiše se “rudarenjem”, potvrđivanjem transakcija koje čekaju da budu uključene u blockchain tehnologiju.

Da bi se transakcija uspješno potvrdila, mora biti postavljena u blok u skladu sa pravilima šifrovanja. Transakcije potvrđuju i ovjeravaju rudari na mreži, bez uticaja vlasti ili nekog drugog autoriteta.

Redakcija Lividno