Jedno od pitanja koje je stiglo na e -mail adresu naše redakcije likvidnoje@gmail.com glasi : “Ko plaća kapitalnu dobit?” Odgovor smo potražili u Poreskoj upravi Republike Srpske.
Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom ili drugim prenosom.Prodajnom cijenom se smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje Poreska uprava, ako ocijeni da je ugovorena cijena niža od tržišne.
“U svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je obveznik stekao pravo i imovinu. Nabavnom cijenom u svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, u slučaju prenosa bez naknade ili putem razmjene, kao i u slučaju kada se nabavna cijena ne može utvrditi smatra se tržišna cijena u godini u kojoj su to pravo ili imovina stečeni, a koju utvrđuje Poreska uprava”, objašnjava Nikola Salapura portparol Poreske uprave Srpske.
Šta nije kapitalni dobitak?
Kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio nabavnom cijenom smatra se tržišna cijena nepokretnosti u godini završetka izgradnje ili iznos troškova izgradnje koje obveznik može dokazati. Kod prodaje nepokretnosti u izgradnji nabavnu cijenu čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje ili tržišna vrijednost novoizgrađenog objekta korigovana stepenom izgradnje.
Takođe, kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom ne smatra se razlika nastala:
- na imovini stečenoj nasljeđem
- prenosom prava na imovini koji se vrši između bračnih i vanbračnih supružnika i srodnika po krvi u prvom nasljednom redu
- prenosom prava na imovini koji se vrši između razvedenih bračnih supružnika, a u neposrednoj je vezi sa razvodom
- ) prenosom prava na imovini koju je poreski obveznik imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje sedam godina prije izvršenog prenosa.
Porez po stopi od 13%
Imajući u vidu navedene odredbe Zakona, na pozitivnu razliku između nabavne, odnosno tržišne vrijednosti nepokretnosti u momentu sticanja nepokretnosti i prodajne, odnosno tržišne vrijednosti nepokretnosti u momentu otuđenja (prenosa) iste, obračunava se i plaća porez na prihode od kapitalnog dobitka, po stopi od 13%.
Salapura naglašava da je obveznik prenosilac prava svojine na nepokretnosti koji je ostvario kapitalni dobitak i isti je dužan da predmetni porez, prema mjestu prebivališta, uplati do 10. u mjesecu za kapitalni dobitak ostvaren u prethodnom mjesecu, te da o ostvarenom dohotku izvjesti Poresku upravu na Obrascu 1008. Akontacija poreza na dohodak takođe se podnosi nadležnoj područnoj jedinici Poreske uprave prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi.
Kapitalni dobitak prijavljuje se i u Godišnjoj poreskoj prijavi za porez na dohodak (Obrazac 1004) koja se Poreskoj upravi dostavlja po isteku kalendarske godine, odnosno do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak na snagu je stupio 1. janura 2021. godine.
Redakcija Likvidno
Dodaj komentar